Koncem travnja u Hrvatskoj je prema evidenciji nezaposlenih bilo 148.744 građana, što je 6844 manje nego u ožujku, ali i oko 10 tisuća manje nego u istom mjesecu prošle godine. Unatoč toj statistici poslodavci muku muče s pronalaskom radne snage, a s tim se problemom posebice susreću u građevinskim i turističkim djelatnostima te u IT sektoru.
Posljednjih godina u Hrvatskoj se kontinuirano progovara o manjku zidara, tesara, armirača, a poslodavci problema imaju i sa pronalaskom kuhara i slastičara. Na tržištu rada manjka vodoinstalatera, limara i bravara, krovopokrivača i autolimara, automehaničara, stolara, autolimara i klesara, no to je tek dio liste deficitarnih zanimanja za koja školarci ne pokazuju interes bez obzira na stipendiju pa i osigurano radno mjesto po završetku školovanja.
Kako na domaćem tržištu nema radne snage tako su poslodavci primorani posezati za stranim radnicima. Od početka godine do travnja radnu dozvolu za strance zatražilo je 2634 poslodavca, a najveći broj stranaca koji se odmah zapošljavaju su zidari, a potom i tesari. Na listama najtraženijih su i čistačice, no možda baš u njihovim plaćama leži odgovor na pitanje zašto radnika u Hrvatskoj nema.
Stranci zaposleni kao zidari u Hrvatskoj su zarađivali prosječnu bruto plaću od 5080 kuna, što je nešto više od 4000 kuna neto, istodobno su strani tesari u prosjeku zarađivali oko 5238 kuna bruto što je oko 4100 kn neto. Pekari stranci radili su po svemu sudeći za minimalac pošto im je isplaćivano u prosjeku oko 4643 kune bruto, dok su plaće čistačica niže do 200 kuna.
U Hrvatskoj u ovom mjesecu nedostaje više od 500 zdravstvenih radnika, skoro 1000 građevinara, ali i 200-tinjak profesora. Sve ove brojke kojima se pozabavio Večernji list daju naslutiti da će Hrvatska i u nadolazećem periodu biti primorana uvoziti radnu snagu, posebice onu iz sektora građevine budući da su pred nama iscprni, dugotrajni i mukotrpni oporavci od potresa koji su pogodili Banovinu i Zagreb. Da će se vrlo vjerojatno u Hrvatskoj pojaviti problemi s nedostatkom radnika nedavno je upozorio i guverner HNB-a Boris Vujčić, a slična upozorenja stizala su i iz Hrvatske udruge poslodavaca.
”Ono što svakako očekujemo u 2021. je nastavak potražnje za radnicima u građevinskom sektoru, kao i u sektoru informacija i komunikacija. S obzirom na to da se očekuje i nešto bolja turistička sezona u odnosu na 2020., mogla bi rasti potražnja i za radnicima u tom sektoru. Međutim, većina poduzeća će zbog i dalje prisutne velike neizvjesnosti biti oprezna prilikom značajnijeg zapošljavanja pa bi situacija na tržištu rada i u 2021. mogla biti tek neznatno bolja u odnosu na 2020. Ono što bi se svakako moglo pokazati kao problem je nedostatak radne snage u onim sektorima gdje će postojati potreba za novim zapošljavanjem”, tvrdila je u razgovoru za Novi list glavna ekonomistica HUP-a Ivana Tomić, a njene su se tvrdnje ako je suditi po posljednjim statistikama obistinile.