HDZ-ovac KOJEG ISTRIJANI VOLE ‘Moja Istra nikada nije bila crvena, nego narodnjačka i antifašistička’

Liste za nadolazeće parlamentarne izbore su spremne, a hrvatski političari u velikom su finišu predizborne kampanje. Za neke jedinice gotovo se unaprijed zna kojim će strankama “pripasti”, no svako pravilo uvijek ima i izuzetaka. U Istri, koja je gotovo tradicionalno “crvena”, izuzetak je HDZ-ov političar Anton Kliman. Neki idu tako daleko da za njega kažu kako je u Istri jači od svoje stranke, a tome u prilog ide i velik broj preferencijskih glasova koje je Kliman osvojio na prošlim izborima. Na listi u 8. izbornoj jedinici bivši ministar turizma u vladi Tihomira Oreškovića našao se i ovaj put, nama je otkrio koliko mandata HDZ očekuje u njegovim krajevima, ali i kako gleda na ljutu konkurenciju koja već godinama osvaja vlast u Istri.

Istra nikada nije bila HDZ-ov teritorij, a vi ste HDZ-ovac koji godinama uživa veliku popularnost među Istranima. Koja je vaša tajna uspjeha?

Nema vam tu nikakve tajne, ja naprosto obožavam Istru i doživljavam je baš onako kako ju je opjevala naša istarska himna, kao krasnu zemlju, Istru milu, dom roda hrvatskoga. Nigdje na kugli zemaljskoj ne bih živio osim u Istri, a volim i sve Istrijane, bez obzira na to jesu li “domaći” ili su došli sa strane, tko god Istru doživljava kao svoj dom, i meni je odmah draži, bez obzira na njegov svjetonazor, političko opredjeljenje i bilo što drugo. Uvijek sam, u skladu sa svojim kućnim, ali i kršćanskim odgojem, bio otvoren i dostupan za razgovor svima, poznajem puno ljudi i rado se s njima družim. A izgleda, kako bi se moglo zaključiti iz vašeg pitanja, i oni sa mnom.

Postoji li neka Klimanova desna formula za lijevu Istru?

Na takva pitanja o “lijevima” i “desnima” u Istri volim odgovoriti kroz lik i djelo istarskog narodnjaka, svećenika, znanstvenika i jednog od najvećih sinova Istre uopće, msgr. Bože Milanovića. Čovjek koji je vjeran svojoj Katoličkoj crkvi i narodu učinio je najviše za pripojenje Istre matici Hrvatskoj, u teritorijalnom i narodnom smislu. Možda u nekim dijelovima Hrvatske to zvuči paradoksalno, ali njegova politika je bila narodnjačka i antifašistička, s obzirom na politiku ugnjetavanja fašističkog režima prema hrvatskom narodu u Istri. Iz samog ovog kratkog prikaza vidljivo je da je u Istri “desno” i “lijevo” malo složenije pitanje. I danas se u Istri njeguje narodnjaštvo koje sadrži mnoge elemente antifašizma, tako da velik dio Istrijana ide na nedjeljnu misu, a isto tako su ponosni na svoju povijest, na pripojenje Istre matici Hrvatskoj. Isto tako, važno je i reći da je velik dio branitelja iz Istre dao velik doprinos obrani i očuvanju nezavisnosti. Vjerujte mi da u tim trenucima nitko među našim dečkima nije pitao tko je “lijevi”, a tko desni”. Dakle, ja se osobno osjećam nacionalno Hrvatom, zavičajno Istrijanom, vjerski katolikom, politički članom HDZ-a, ali sve to ništa ne znači ako djelatno ne učinim sve za  bolje sutra na gospodarskom i društvenom planu. To je recept.



Mnogi za vas kažu da ste u Istri jači od HDZ-a. Nije li onda logičnije da ste vi nositelj liste, a ne ministar Oleg Butković?

To nije točno, nitko nije sam jači od stranke, to se više puta dosad pokazalo. Osim toga, HDZ je najveća i najjača hrvatska stranka, i to ne samo po broju birača nego i po svojim djelima. HDZ-ova vlada, predvođena premijerom Plenkovićem, investirala je u Istru na stotine milijuna eura. Navest ću samo nekoliko primjera: dovršetak Istarskog ipsilona, dovršetak opće bolnice u Puli, rekonstrukcija cestovne infrastrukture po Istri, ulaganje u vodno gospodarstvo, u infrastrukturu luka itd. Već samim time nasumično navedenim, jasno je da je Olegovo ministarstvo dalo velik doprinos razvoju Istre. Oleg je odličan ministar, potpredsjednik je stranke, čovjek koji je preporodio HDZ u zadnjih desetak godina u PGŽ-u, i najmanje što može dobiti jest da nosi listu u VIII. izbornoj jedinici. Nadam se da će to prepoznati i birači na predstojećim izborima.

Na izborima ste na trećem mjestu u osmoj izbornoj jedinici. Koliko mandata očekujete?

Na osnovi prije rečenoga i svega onoga što je hrvatska Vlada predvođena HDZ-om učinila u prethodne 3,5 godine – stabilan gospodarski rast, ulaganje u velike infrastrukturne projekte, povećanje mirovina i neto plaća – općenito, bolja smo zemlja od 2015. godine. Isto tako, znali smo se othrvati velikim izazovima kao što su Agrokor i koronakriza. Na osnovi svega, očekujem da će birači honorirati sve učinjeno i da će HDZ dobiti veći broj glasova nego na prethodnim izborima. Mandati znaju i prevariti zbog D’Hondta, ali očekujemo četiri mandata.

U prošli saziv Sabora ušli ste zbog velikog broja preferencijskih glasova. Koliko ih sada očekujete?

Sigurno barem malo više nego prošli put, šalim se, naravno. Naša lista je puna izvrsnih kandidata i konkurencija je uistinu jaka, važno mi je da naša lista dobije više glasova nego zadnji put.

Je li vas Plenković pozvao da sudjelujete u izborima? Jeste li očekivali da ćete biti na listi?

Naravno da predsjednik stranke ima najznačajniji utjecaj na kreiranje lista. A jesam li očekivao… S obzirom na to da sam još član Predsjedništva HDZ-a i da sam dosad bio, recimo, korektan saborski zastupnik, mogao sam to očekivati. Ali iskreno, nisam se previše time zamarao. Pa normalno da je predsjednik Plenković razgovarao sa svim potencijalnim kandidatima te s odgovornim ljudima u županijskim organizacijama i Predsjedništvom složio liste za ove izbore. Jasno je da ste već kao član stranke u poziciji da budete birani. Mi u HDZ-u poštujemo najdemokratskije pravilo koje vam pruža članstvo, a to je da birate i budete birani.

* Kako komentirate to da ste “Karamarkov čovjek”. U kakvim ste odnosima?

O Karamarku ništa loše. Znate kako to biva u životu – s nekim ste dobri dok vam je potreban, kad vam ne treba, okrećete mu leđa. Kad sam ja u pitanju, nikad i nikako! Tomislava Karamarka poznajem već 30 godina, znamo se još iz Hrvatskog katoličkog zbora MI. Naše poznanstvo nije od jučer i bez ustezanja mogu tvrditi da slika koja je o njemu stvorena u javnosti nije ni blizu onoga što on doista jest.

Kako komentirate ulazak IDS-a u Restart koaliciju?

S političke točke gledišta, ne razumijem ih. HDZ-ova vlada je uistinu u ovome mandatu napravila puno za Istru i imala je pravi odnos prema njoj. Pretpostavljam da se to počelo i pokazivati u svim ispitivanjima javnog mnijenja koje je provodio IDS pa su procijenili da im je, ako žele zadržati tri mandata koja inače osvajaju, sigurnije to pokušati u koaliciji sa SDP-om. Ali bih dodao još i to kako je poznato da se IDS sa SDP-om na lokalnim izborima bori za isto biračko tijelo i da su u tim srazovima najljući protivnici. Poznata je njihova politička netrpeljivost u lokalu. Velik dio članstva IDS-a, a tako i SDP-a, ne podržava takvu koaliciju. Svjesni su da će nakon parlamentarnih izbora doći do neizbježnih političkih sukoba, to nas i povijest uči. Već sam nekoliko puta definirao političku dijagnozu odnosa IDS-a i SDP-a uspoređujući ih patologijom  stockholmskog sindroma. To je ono patološko stanje u kojem se žrtva, u ovom slučaju IDS, poistovjećuje sa zlostavljačem – SDP-om.

Ima li Škoro ikakve šanse u Istri?

Pogrešan sam vam sugovornik ako od mene očekujete da vam kažem kako nema nikakve šanse. Naravno da svatko ima svoju šansu, ali moram nadodati da sam, kad je riječ o odnosu snaga HDZ-a i Škore u Istri, jako optimističan.

Često ste ukazivali na to da su se za vladavine SDP-a u Istri stopirali svi strateški važni projekti. Ipak, Istra je i dalje “crvena”. Kako objašnjavate taj fenomen?

Već sam vam rekao kako Istra nije lijeva, a nije ni crvena, ona je svoja. I niti jedna HDZ-ova vlada, a pogotovo Plenkovićeva, nije ulagala u Istru da bi je politički pokorila, već radi ravnomjernog razvoja svakog dijela naše domovine, na dobrobit svih njezinih građana. A to što je IDS odlučio ići u koaliciju sa SDP-om koji je više puta, kada je bio na vlasti, stopirao istarske strateške projekte – to na njihovu dušu. To ja ne bih nazvao fenomenom, nego prikrivanjem svoje nesposobnosti ili krivom političkom procjenom. Ali i birače će se nešto pitati, barem na dan izbora. Nisam baš siguran da je biračima, nakon što je Plenkovićeva vlada nastavila i završila sve projekte koje je zaustavila SDP-ova, dovoljno viknuti parolu: “Mi smo za antifašizam, idemo sa SDP-om”, da oni to bespogovorno slušaju.

U vladi Tihomira Oreškovića obnašali ste funkciju ministra turizma. Kako ocjenjujete mandat ministra Cappellija, pogotovo u koronakrizi?

Da, bio sam ministar turizma, premda je bilo kratko, to je za mene bilo veliko iskustvo. Sama činjenica da je ministar Cappelli cijeli mandat na funkciji, govori sama za sebe. Još za vrijeme mog mandata mogao sam čuti da je turizam najlakši resor u Vladi jer se turizam događa sam do sebe. Uvjeravam vas da to nije tako. Ovdje nemam vremena i mjesta da to elaboriram, ali je zorno vidljivo iz pozicije ministra Cappellija u ovoj koronakrizi da se u sinergiji s cijelom Vladom itekako treba znalački menadžerirati. Ovo je nova situacija za sve nas, kao i za cijeli svijet. Držim da se cijela Vlada, na čelu s premijerom Plenkovićem, znalački othrvala dosadašnjim izazovima. Između ostalog, i zato smatram da smo zaslužili i drugi mandat.

Kako iz današnje perspektive gledate na stečaj Uljanika? Je li do njega trebalo doći?

Prvo treba reći da je ovakvim krajem Uljanika pogođena cijela Pula i okolica. Ako samo tehnički gledate, to što se pokrenuo stečaj Uljanika znači da gospodarski subjekt nije mogao pokrivati svoje obaveze iz poslovanja. Međutim, kada imate u svijesti da je u tom poduzeću radilo nekoliko tisuća ljudi koji su svojim radom hranili svoje obitelji, školovali svoju djecu, pazili svoje starije, zasnivali svoje obitelji, onda je to velika nesreća. Teške su to sudbine. Svi koji imalo znaju o poslovanju velikih sustava kao što je bio Uljanik, znaju da je za vođenje takvih tvrtki potreban sposoban menadžment. Očito je da se u zadnjih desetak godina, usprkos velikim subvencijama države u Uljanik, menadžment nije znao nositi s izazovima tržišta. Imajući u svijesti da svaku tvrtku čine ljudi, Vlada je učinila sve što je bilo u njezinoj moći da spasi Uljanik od stečaja. Sjetite se samo nakon što je menadžment prijavio insolventnost, koliko je milijuna eura Vlada osigurala za pokušaj spašavanja tvrtke. Međutim, dubioze su bile tolike da jednostavno nije bio spasa. Nekolicina zaposlenika, koji i sada rade u Uljaniku u stečaju, rekli su mi, da su tada znali kakva je situacija, zaključili bi kako bi bilo bolje da se stečaj odmah proveo nego da je agonija tako dugo potrajala. Sve ovo govorim iz perspektive formiranja nove tvrtke Uljanik 1865, na koju su prenesene koncesije iz Uljanika u stečaju i gradnja brodova koja je u tijeku. Vlada je i nedavno donijela odluku o državnom jamstvu od 35 milijuna kuna, koje će biti financijska injekcija za, nadajmo se, novi početak Uljanika na novim osnovama, kao tržišno održivog i samodostatnog brodogradilišta.

Uvijek u mislima moramo imati čovjeka koji je ondje radio i kroz ovaj novi početak dati mu priliku da počne tamo gdje je stao prije godinu dana.

CRO kartice, koje su vaš projekt, konačno će ugledati svjetlo dana. Mogu li one pridonijeti poboljšanju situacije u koronakrizi kad je riječ o domaćim turistima?

U osnovi, oslobađanjem od plaćanja dijela poreza poslodavci bi radnicima omogućavali korištenje CRO kartice na kojoj bi se nalazila određena sredstva. Njihovo bi trošenje bilo strogo namjensko. Prema procjenama koje smo tada evaluirali, u pet godina taj bi promet premašio deset milijardi kuna. Odlaskom u Baranju, Ilok, Kutjevo, ali i na područje Like, Gorskog kotara, stvarale bi se nove vrijednosti. Došlo bi do jačanja kontinentalnog turizma, ali i do jačanja poljoprivrede jer svi bi domaći turisti kupovali i takve proizvode: šunke, slanine i kulene, vino, voće i povrće i njihove prerađevine. Naprosto, poticanjem turizma putem CRO kartice potaknuo bi se cjelokupni razvoj i naravno – zaustavilo iseljavanje. Iako bi naizgled državni proračun s umanjenjem poreznog priljeva bio u startu “oštećen”, kasnija bi potrošnja sve to vratila, pa i pojačala. Da o zaustavljanju iseljavanja iz Hrvatske radno najpotentnijeg stanovništva i ne govorim. Simbolički, Slavonija bi Istri pomagala ljeti, Istra Slavoniji izvan turističke sezone. Uostalom, što su glavne poluge danas moćnog toskanskog turizma? Startni državni poticaji i poljoprivreda! Iako se volimo pohvaliti kako je Istra hrvatska Toskana, Slavonija ima sličan potencijal, ali bez mora. Pogledamo li samo Kutjevo i nekoliko vrhunskih vinara koji ondje djeluju – pa gdje bi im bio kraj kad bi se ondje još izgradili hoteli i restorani! Međutim, taj model sada je teško izvesti jer je porezna osnova iz koje se trebala vršiti stimulacija u cijelosti prešla na konto jedinica lokalne samouprave. Sada su sasvim drugačije okolnosti i MINT traži rješenja implementacije CRO kartice na drugim osnovama.

Istra se odlično nosila s koronavirusom, a župan je nedavno osnovao posebno povjerenstvo za turizam u kojem ste i vi, ali i neki drugi istaknuti političari. Koji je zadatak tog povjerenstva?

Povjerenstvo je formirano kao savjetodavno tijelo istarskog župana koje je svojim raspravama i prijedlozima pridonijelo kvalitetnom i sigurnom otključavanju turističkog gospodarstva Istre u uvjetima post-koronakrize. Danas se u Istri ipak broje dolasci turista u sigurnu destinaciju. Ovdje moramo istaknuti predani rad Stožera civilne zaštite Istarske županije, cijeloga zdravstvenog sustava županije, koji su u sinergiji sa Stožerom civilne zaštite RH odlično odradili posao i tako stvorili preduvjete za pokretanje turističke sezone.

Facebook Comments

loading...
Loading...
DIJELI