GRMOJA PONOVNO O TEMI KOJA JE ODJEKNULA: Pedofile i LGBTQ osobe nikad nisam izjednačio, ali sam spomenuo LGBTQ propagandu!

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Nikola Grmoja, potpredsjednik i saborski zastupnik Mosta u nekoliko je navrata ove godine dobro uzbunio javnost u Hrvatskoj. Prvo je oštrim istupom protiv ‘LGBTQ propagande’ izazvao lavinu reakcija, zbog čega je dobio i prijetnje smrću, no na tome nije stao.

Žestoko proziva Vladu zbog upravljanja korona krizom, a posljednjih desetak dana proveo je u Petrinji s ljudima stradalima u potresu želeći time poslati poruku kako je obnova spora i neadekvatna. U velikom razgovoru za portal Otvoreno Nikola Grmoja progovorio je i o budućnosti Mosta, odnosu prema Crkvi, preslagivanjima u oporbi.

Gospodine Grmoja, krenimo odmah s vrućom temom konstituiranja Skupštine Splitsko – dalmatinske županije. Ljudi s liste Domovinskog pokreta ušli su u aranžman s HDZ-om i Kerumom, što ste na neki način i najavljivali. Kakva je sada pozicija Mosta, je li ovo i vaš neuspjeh s obzirom na to da niste uspjeli nametnuti svog kandidata?

Most je bio principijelan i odlučan do kraja, ljudi su na izborima glasovali za promjene i nije bilo govora o tome da pomažemo Sanaderu i Bobanu. Čak su i u HDZ-u to znali, a Sanader je to i potvrdio kad je rekao da su ga gotovo svi drugi tražili radi dogovora, osim Mosta. Mi ostajemo druga politička snaga u Splitsko-dalmatinskoj županiji i ljudi mogu imati povjerenje u nas da ćemo uvijek štititi javni interes.

Ostanimo u Splitsko – dalmatinskoj županiji. Mostov Miro Bulj digao je popriličnu prašinu svojim angažmanom na Alci. Prozvao ga je i sinjski gvardijan, ali najviše kritika na njegov račun došlo je od strane Viteškog alkarskog društva. Bave li se članovi Mosta jeftinim populizmom?



Skandalozno je da ministar Beroš poziva ljude da ne dolaze u Sinj dok nam u zemlji boravi preko milijun turista, dok su plaže i noćni klubovi prenatrpani. Miro Bulj je samo upozorio na dvoličnost, licemjerje i dvostruke kriterije pa i da tu nisu u igri nikakvi epidemiološki razlozi, nego neki drugi, politički kriteriji. Ista je priča i s VAD-om. Bulj je jasno pokazao da su ključni ljudi VAD-a zapravo njegovi protukandidati s nedavnih lokalnih izbora koje je glasovima Sinjanki i Sinjana uvjerljivo pobijedio. Očito je da se ne mogu pomiriti s porazom, ali i s činjenicom da Bulj neće dopustiti da se Sinjom i Alkom rukovodi iz Zagreba po uputama Plenkovića.

Miro Bulj kaže kako je VAD ispolitiziran i kako je HDZ izvršio okupaciju. HDZ vjerojatno ne bi došao na vlast da mu dva puta ruku nije pružio upravo Most. Kako se nosite s tom hipotekom?

U našem javnom prostoru ima puno teorija o Mostu te kako smo morali u određenom trenutku postupati. I dandanas mi pristupaju ljudi i komentiraju, neki misle da smo pošto-poto trebali ostati u Vladi i biti neki korektiv HDZ-u, dok drugi misle da smo pod svaku cijenu trebali izbjeći bilo kakvu suradnju s HDZ-om. Prva teorija o ‘korektivu’ ne drži vodu jer HDZ pa i bilo koji drugu političku stranku mogu korigirati isključivo njihovi članovi i birači na izborima. A što se tiče odbijanja participacije u vlasti, svakome je jasno da opozicijsko djelovanje nije učinkovito kao kada imate priliku kreirati politiku iz pozicije većine i izvršne vlasti. To je u hrvatskoj politici jednostavno tako. Opozicijske prijedloge se odbacuje a priori, bez razmišljanja. Vlada ni opoziciji ni medijima i javnosti ne daje dovoljno informacija jer još uvijek živimo u zemlji koja njeguje kulturu tajnosti. Zato je Most odlučio na sebe preuzeti odgovornost izvršne vlasti, ali kada smo vidjeli da nećemo moći ispuniti obećanja koja smo prije izbora dali građanima i kad smo vidjeli da nema političke volje za obračun s korupcijom nismo više vidjeli smisao ostati u takvoj vladi. Mi smo svoje mandate dali na raspolaganje građanima i tražili smo da građani na izborima odluče kome vjeruju.

Mnogi Most percipiraju kao klerikalnu stranku, u svojim redovima imate ljude koji su izrasli iz Hrasta, vjeroučitelja Miletića. Kakva je zapravo vaša ideološko-svjetonazorska linija i na koji dio političkog spektra sami sebe smještate?

Tu opet ulazimo u sferu mitova o Mostu koji su plasirani kao spinovi od strane naših političkih konkurenata s ciljem da nas se etiketira. Točno je jedino da među članovima i simpatizerima Mosta ima puno ljudi kojima je stalo do tradicionalnih vrijednosti koje dijeli većina Hrvatskoga naroda. I to je prava politička pozicija Mosta.

Ne bih rekao da je stvar mitova, u politici je sve stvar dojma. Ako kažete da puno ljudi drži do tradicionalnih vrijednosti, to je komplementarno s naukom Katoličke crkve. U tome nema ništa sporno, ali mene zanima gdje Vi kao istaknuti član Mosta vidite Most na političkom tržištu?

Vidim ga kao narodnu stranka koja se obraća svim ljudima u svim slojevima i skupinama hrvatskog društva, ali cilja na birače od centra na desno. Tu se zapravo nalazi većina hrvatskih građana. Most je stranka koja baštini kršćanske ideje i politike supsidijarnosti, tržišnog gospodarstva, socijalne uključenosti i socijalnog partnerstva. Mi smo i moderna politička stranka ali koja čuva i trajno utemeljene vrijednosti hrvatskog naroda. Najtrajnija vrijednost hrvatskog naroda je sloboda izborena pobjedom u pravednom Domovinskom ratu te uspostava slobodne i neovisne hrvatske države.

Jeste li u Mostu konačno shvatili kako nemate podršku Crkve jer je ta podrška rezervirana za HDZ? Referiram se na izjavu spomenutog sinjskog gvardijana koji je Miri Bulju odgovorio kako ga je, citiram ‘ćaća upisao u HDZ’ i kako se on toga ne može odreći. Zašto Most onda uporno propagira one politike za koje se zalaže i Crkva, npr. neradnu nedjelju? Nije li neradna nedjelja za turističku zemlju kakva je Hrvatska dodatno ograničenje rada i tržišta, a vi se zalažete za deregulaciju?

U samo dva pitanja prošli smo put od teze o ‘klerikalnom’ Mostu do toga da Most nema podršku Crkve (smijeh). Na stranu mitovi i spinovi, pitanje o neradnoj nedjelji previše je ozbiljno da bismo mu pristupili olako. Zanimljivo je kako tijekom svih ovih godina pa i desetljeća političke stranke koje su obnašale vlast u državi, kako one koje se deklariraju kao demokršćanske, tako i one koje glume zabrinutost za status radništva u Hrvatskoj, nisu imale snage ni političke volje otvoriti ozbiljnu raspravu o neradnoj nedjelji. Čak ni moćni sindikati, koji su u nekoliko navrata uspješno organizirali referendumsko izjašnjavanje građana, nisu pronašli način kako osigurati nedjeljni odmor radnicima. I sve to uz navodno veliku potporu Crkve, a nikako se takva odluka nije uspijevala donijeti, mada su naoko neki od ključnih društvenih aktera imali izraženi interes da se ona donese. A da ne govorimo o tome da većina hrvatskih građana koji rade, posebni oni koji svoju plaću ostvaruju od nesamostalnog rada, žele neradnu nedjelju. I stoga je naša obveza da se radnicima to i omogući.

Ne mora ‘klerikalno’ nužno biti na istoj liniji s hijerarhijom Katoličke crkve. U prošlosti smo svjedočili vrlo bliskim odnosima Crkve i HDZ-a. Što mislite, treba li revidirati ‘Vatikanske ugovore’, prošlo je već više od 20 godina od ovog modela, smatrate li da je ispravno da svi porezni obveznici financiraju rad vjerskih zajednica? Bi li sustav gdje samo članovi Crkve financiraju Crkvu bio pravedniji?

Mislim da sam prvi političar koji je javno govorio o tome i to u emisiji NU2. Tada sam rekao da nemam ništa protiv modela u kojem bi svatko birao koga će financirati. Međutim, moramo biti svjesni da se i državi vjerojatno više isplati ovakav model zbog imovine koja je oteta Crkvi a koja nije vraćena. Načelno, mislim da je najbolji model i za Crkvu i za društvo onaj u kojem svaki čovjek bira kome će dati novac.

Vaši zastupnici burno su reagirali na ‘Matićevu rezoluciju’ u Europskom parlamentu, imali ste i raspravu sa zastupnicama SDP-a i Možemo na saborskom Odboru za ravnopravnost spolova. Po pitanju pobačaja vaša zastupnica Selak – Raspudić prije izbora se nije izjašnjavala, a nakon izbora je rekla da nije za zakonsku zabranu pobačaja. Zalaže i se Most za potpunu zabranu pobačaja?

Tzv. Matićeva rezolucija je klasičan primjer ideološkog dociranja iz Bruxellesa o temi u kojoj institucije EU-a nemaju nikakve ingerencije. U Hrvatskoj je šira javnost za tu rezoluciju doznala tek onda kada je praktički bila pred izglasavanjem i nikakva rasprava o njoj se nije mogla provesti. U tim uvjetima većina hrvatskih građana nije upoznata što u njoj zapravo piše, a rezolucijom se zapravo želi dokinuti priziv savjesti i zato je retrogradna i udara na temeljna ljudska prava. To je odlično objasnila kolegica Selak Raspudić ukazavši kako je Matić usporedio liječnički poziv s mesarenjem, svodeći pritom ginekologiju isključivo na obavljanje pobačaja, premda je to plemenita specijalizacija u kojoj liječnici prvenstveno brinu o reproduktivnom zdravlju žena te poduzimaju sve kako bi zaštitili novi život koji se rađa. Ja po pitanju pobačaja nemam nikakvih dvojbi, ne odobravam ga i ne mogu ga promovirati kao nešto društveno poželjno.

Niste odgovorili na pitanje. Jeste li Vi osobno za zakonsku zabranu pobačaja i kakav je stav Mosta o tom pitanju. Možemo pojednostaviti: da ili ne?

Moj stav je jasan, a na kompleksno pitanje poput ovakvog, odgovor ne može biti ‘DA’ ili ‘NE’. Ustavni sud je rekao da je zabrana pobačaja protuustavna, ali ja ću osobno kao čovjek i kao političar, u skladu s postojećim ustavnim okvirom, činiti sve da se što više života spasi i da se što više djece rodi.

Puno bure digla je Vaša najava kako ćete predložiti Antipedofilski zakon kojim bi se sankcionirala i LGBTQ propaganda? Kakav će to biti zakon i jeste li pogriješili s praktičnim izjednačavanjem pedofila i LGBTQ osoba?

Pedofile i LGBTQ osobe nikad nisam izjednačio, ali sam spomenuo LGBTQ propagandu i svojevrsni LGBTQ totalitarizam koji želi dokinuti pravo na slobodu govora, uvjerenja i pravo da odgajamo svoju djecu sukladno našim uvjerenjima. Zakon će strože tretirati počinitelje kojima je povjeren odgoj djece, ali će i ojačati pravo roditelja da odgajaju djecu u skladu sa svojim uvjerenjima.

Žestoko ste kritizirali djelovanje Stožera civilne zaštite? Je li Vlada dobro upravljala krizom i što biste vi u Mostu drukčije napravili?

Mislim da je odmah na početku koronakrize napravljena najveća pogreška kada je na Stožer preneseno previše ovlasti uz premalo kontrole na njegovim radom, a ograničenja prava i sloboda građana i poduzetnika određuju se bez kontrole Sabora. Tu je odmah na početku izgubljena šansa da se dugoročno održi povjerenje velike većine građana u Stožer i kako je vrijeme prolazilo Stožer je u očima javnosti sve manje djelovao kao stručno i operativno tijelo, a sve više kao ispolitizirano tijelo. Zato je Most od samog početka krize bio jedini saborski klub koji nije podržao prijenos ovlasti na Stožer.

Kakav je Mostov stav o cijepljenju? Zastupnici Miletić i Bulj nisu se cijepili, jeste li se Vi? Je li po Vama cjepivo jedino rješenje da izađemo iz krize uzrokovane koronavirusom?

“Cijepljenje vidimo kao slobodan izbor građana. Zadaća je države omogućiti svima koji to žele da se mogu cijepiti i tako zaštititi sebe. No, jednako tako, zadaća je države i da svima onima koji se ne žele cijepiti, omogući takav izbor bez prijetnji, ucjena, pritisaka ili ograničenja. Ne smijemo dopustiti da se građane svede na neki QR kod o kojemu će ovisiti njihova prava i slobode. Ja se nisam cijepio, a i prebolio sam Covid. Što se tiče cjepiva o njima učimo u hodu i provjeravamo u praksi njihovo djelovanje i učinkovitost. Vidimo da postoje različite studije s različitim rezultatima, pratimo što se događa u drugim zemljama s visokom procijepljenošću, a tek ćemo doznati što nam donose nove varijante virusa i koliko cjepivo na njih djeluje. S obzirom na sve te nepoznanice, a možda će se pojaviti još i neke nove, teško je reći je li cjepivo rješenje. Mislim da stroge kontrole i neki novi lockdown nemaju više smisla, a i pitanje možemo li to izdržati u financijskom i ekonomskom smislu”.

Svjedočimo turbulencijama u SDP-u, uživo se događa raspad Domovinskog pokreta. Znam da nije oportuno komentirati stanje u drugim strankama, ali kako gledate na krizu u opozicijskim redovima, posebno u Domovinskom pokretu koji s Mostom dijeli desno biračko tijelo? Može li njihov pad uzrokovati rast Mosta i kako se mislite približiti njihovim biračima?

Most će jačati i rasti samo ako svi mi koji predstavljamo Most budemo radili svoj posao odgovorno i ako budemo otvarali teme koje zanimaju građane i koje su im važne. Drukčije se ne može zadobiti povjerenje. Mislim da mi u Mostu radimo dobar posao u Saboru kao i na lokalnoj razini i mislim da ljudi to i prepoznaju.

Gotovo je nemoguće da Most sam dođe na vlast. Čini mi se da ste se dobro snašli u oporbenim redovima, ali dugotrajni opozicijski status dovodi do pada rejtinga. Most je trenutno stabilan u anketama, postoji li mogućnost da i treći puta koalirate s HDZ-om?

Dug je period do novih parlamentarnih izbora. Tri su godine u politici čitava vječnost pa treba vidjeti što će se sve dogoditi, hoće li se pojaviti neki novi akteri i kako će se karte miješati na političkoj sceni. Očito je i sada u tijeku jedno ozbiljnije političko preslagivanje pa ćemo do kraja godine vidjeti tko su dobitnici, a tko gubitnici tog procesa. U pravu ste da je u Hrvatskoj, prema trenutnom stanju na političkoj sceni, teško samostalno ostvariti apsolutnu većinu na parlamentarnim izborima, ali mislim da dolazi vrijeme kad će građani barem relativnu većinu omogućiti nekome osim SDP-a ili HDZ-a i da će to biti baš Most. To bi bila promjena koju bi morali poštovati i HDZ i SDP. A o nikakvim koalicijama trenutno ne razmišljamo.

Vidite li Most u nekoj koalicijskoj Vladi u kojoj biste bili partner SDP-u, Možemo i strankama centra? Biste li mogli s njima surađivati?

Uopće ne razmišljamo o tome. Previranja na lijevoj strani političkog spektra su velika. Lijevo biračko tijelo trenutno je podijeljeno popola, SDP se bavi unutarstranačkim stvarima, Možemo se tek mora dokazati u Zagrebu. Teško je reći kako će sve to završiti.

Ovih dana ste u Petrinji s ljudima stradalima u potresu. Je li to još jedan populistički trik, kako neki komentiraju, ili konkretna pomoć? Kako napreduje obnova?

Otišao sam na Banovinu kako bih pokazao u kakvim uvjetima žive naši sugrađani pogođeni potresom. Temperature su ovih dana, pa i cijelo ljeto bile ekstremno visoke, mnogi žive u tim kućicama bez sanitarnih čvorova, a neki žive u pregrijanim kontejnerima kao da su pod ‘pekom’ i bez nekih osnovnih uvjeta za život. Već sad moramo razmišljati i o dolasku zime te poduzeti sve da ljudi mogu živjeti u primjerenim uvjetima. Na to sam htio ukazati svojom akcijom i mislim da sam uspio jer su se i mediji zainteresirali pa su otkriveni brojni propusti i nedostaci oko privremenog smještaja građana pogođenih potresom.

Kakav je konkretan Mostov prijedlog kako bi se obnova pokrenula sveobuhvatno i brzo?

Nažalost, već nakon potresa u Zagrebu upali smo u zamku potresnog populizma u kojemu se tražilo donošenje posebnog zakona o obnovi. Danas, godinu dana nakon donošenja zakona, vidimo da je to bio izborni trik na temelju kojeg su neke političke opcije došle do saborskih mandata, a od obnove nema gotovo ništa. Mislim da je Zakonom o obnovi država intervenirala u pitanja u koja nije smjela poput vlasničkopravnih odnosa, uvođenja prisilnih hipoteka, ograničenja raspolaganja nekretninama i sl. Sve to je zametak brojnih sporova u budućnosti. Država je građanima trebala pomoći u obnovi, ali njezina uloga je tu trebala biti da osigura financijska sredstva, odredi prihvatljive troškove obnove i kontrolira trošenje javnih sredstava od potencijalnih zlouporaba i ništa više od toga. Vidimo u praksi da je dosad najefikasnija obnova bila tzv. samoobnova gdje su se ljudi sami organizirali i to je država trebala poticati i osigurati da do tih ljudi financijska potpora stigne brzo.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI