GRAĐANI SPLITA SA MNOM ĆE DOBITI NOVI PRISTUP I NOVU VIZIJU: Dubrovnik od zidina godišnje uprihodi 300 milijuna kuna, a mi nismo otvorili ni metar zidina Dioklecijanove palače

Foto: Josko Ponos / CROPIX

Aris Marti Zlodre najmlađi je kandidat za gradonačelnika Splita na predstojećim izborima. Ovaj mladi ekonomist i uspješni poduzetnik nosi i koalicijsku listu Domovinskog pokreta, HSP-a, Hrvatskih suverenista i Hrvatske demokršćanske stranke za Gradsko vijeće. Njegova obitelj jedna je od najstarijih u gradu pod Marjanom. Ponosan je na svoje pretke koji su utkali svoje živote u izgradnju Splita, a sada on osjeća kako je došao trenutak da izgradi i obnovi Split za nove naraštaje, između ostalih i za svoju kćerčicu.

 

* Uspješan ste poduzetnik, ekonomist, dokazali ste se na više područja. Naš bi narod rekao – kojeg će vam vraga politika?

Točno, ljudi zaziru od politike. Ova profesija toliko je obeščašćena da će trebati godine i godine da se vrati povjerenje i dignitet profesiji i ljudima koji se njome bave. Nažalost, nama se, kao narodu, događa da nam najkvalitetniji ljudi bježe od politike i onda imamo negativnu selekciju koja se prelijeva na sve pore društva. Tu dolazimo do trenutka u kojem se svi moramo zapitati – hoćemo li šutjeti i bespogovorno prihvatiti nerazumne odluke i diktate ili ćemo preuzeti kontrolu nad svojom domovinom i svojom budućnošću? Osobno smatram kako nemamo luksuz stajati sa strane i nijemo promatrati kako nam razni poslušnici i emisari Bruxellesa kroje kućni red u našoj kući. U jednom vam trenutku odluke, koje su do jučer izgledale daleke te kao da se tiču neke daleke europske i državne politike, počnu utjecati na svakodnevni život. Počnu se ticati vaše djece i obitelji, a mi Hrvati imamo visok prag tolerancije – sve dok nam ne dirnu u obitelj.

 



* Pretpostavljam kako ovdje mislite na uvođenje građanskog odgoja u vrtiće. Tu ste snažno reagirali referirajući se na zagrebački primjer i LGBT radionice koje su se počele održavati u vrtićima pod upravom Grada Zagreba?

Iz svega što je Ivica Puljak dosad radio u Splitu, ali i iz onoga što najavljuje ako ponovno postane gradonačelnik Splita, jasno je kako će ići u kopiranje zagrebačkog modela upravljanja gradom. Između ostalog i uvođenjem famoznog građanskog odgoja u vrtiće i škole. No postavlja se pitanje tko su osobe koje će predavati tzv. građanski odgoj? Koje su fakultete završili tzv. stručnjaci za građanski odgoj, ali i “radioničari” koji će održavati predavanja na temu LGBT-a u vrtićima? Tko su uopće ti ljudi kojima trebamo povjeriti svoju djecu, njihove osobne podatke? Ja takav sustav ne želim u Splitu, ne želim ga za svoje dijete, i borit ću se svim silama kroz Gradsko vijeće i gradsku upravu da spriječim njegovo nasilno uvođenje u splitske obrazovne ustanove. 

 

* Odmah su vas prozvali kako nemate ništa protiv indoktrinacije djece vrtićke dobi religijskim sadržajima i katoličkom ideologijom?

Te dvije stvari nemoguće je uspoređivati, ma koliko se pojedinci u javnom prostoru trudili povući paralele. Evo i zašto. Kršćanski nauk tijekom protekle dvije tisuće godina pozicionirao je zapadnu civilizaciju kao predvodnicu razvijenog i humanog svijeta.

Upravo je Katolička crkva bila ta koja je osnivala prve škole, sveučilišta, sirotišta i bolnice, a sve zahvaljujući svojem nauku koji podupire kako znanstveni razvoj, tako i socijalnu komponentu skrbi o najslabijima.

Upravo su pod okriljem Crkve djelovali najveći umovi renesanse poput Kopernika, Mendela, Ruđera Boškovića i tisuća drugih znanstvenika koji su bili predvodnici tehničkog i društvenog razvoja Zapada.

S obzirom na to da se naša civilizacija temelji na tri stupa – grčkoj kulturi, rimskom pravu i kršćanskom moralu – smatram da je ključno da naša djeca od malih nogu budu poučavana empatiji, međusobnom pomaganju i poštovanju bližnjih, kako nas to uči Sveto pismo.

Kada bismo se svi iskreno pridržavali samo deset Božjih zapovijedi i ne kršili nijednu od njih, živjeli bismo u puno zdravijem i moralnijem društvu, stoga smatram da je ključno te vrijednosti usađivati našoj djeci.

 

* Sve je to u redu, ali od ideologije se ne živi. Cijene energenata rastu, inflacija divlja… Kako se mislite, iz pozicije vlasti u Splitu, boriti s tim problemom?

Mislim da smo mi u ime koalicije desnih stranka jedini koji smo ponudili program rasterećenja građana snižavanjem cijena komunalnih davanja. Dakle, snizit ćemo cijenu vode, komunalne naknade i odvoza smeća. Jasno smo rekli kako inflacija nije stvar samo građana, nego i grada. Mi nemamo instrumente koje ima središnja državna vlast, kao što su sniženje stope PDV-a, devizne rezerve… Međutim, u okvirima naših mogućnosti naša je obveza olakšati život našim građanima. Kako nadomjestiti gubitke tvrtkama i ustanovama? Boljim gospodarenjem imovinom navedenih tvrtki te uvođenjem novih usluga. To je prednost razmišljanja kada poduzetnik ulazi u sustav. Nas je tržište naučilo da stalno tražimo rješenja i nove načine egzistencije.

 

* Dolazite iz svijeta ugostiteljstva i turizma. Mislite li da Split dovoljno iskorištava svoje turističke potencijale?

Splitu se turizam dogodio slučajno i uopće nije brendirao svoj vid turizma. Nije se radilo na strategiji razvoja turizma, a kada se tako pristupi jednom sektoru privrede, onda dobijete – stihiju. Split ima nevjerojatnu kulturnu baštinu. Ona seže sve do Grka u povijest. Malo je turističkih destinacija u svijetu koje imaju takvo bogatstvo kulturnog nasljeđa. No mi to bogatstvo, iz kojeg smo mogli financirati brojne druge stvari u gradu, uopće ne valoriziramo. Primjerice, Dubrovnik od svojih zidina godišnje uprihodi gotovo 300 milijuna kuna, a mi još nismo otvorili ni metar zidina Dioklecijanove palače. Trebaju nam projekti povezivanja kulturne baštine i turizma, treba nam novi pristup i nova vizija.

 

* Govorili ste o subvencioniranju javnog gradskog prijevoza prihodima od kulturno-povijesne baštine?

Kada bi Split uspio, barem približno, staviti u funkciju sve svoje kulturne resurse, oni bi mogli subvencionirati brojne druge sektore koji danas jedva spajaju kraj s krajem. Između ostalog i javni gradski prijevoz. Zbog skupog gradskog prijevoza građani su prisiljeni koristiti osobne automobile. To dovodi do velikih prometnih gužvi te do nedostatka parkirnih mjesta. Kada bismo popularizirali gradski prijevoz, a to se može samo nižom cijenom karte i oslobađanjem nekih skupina od plaćanja, riješili bismo druga dva problema – gužve i parkiranje. Kao što vidite, mnoge su stvari povezane i rješavajući jednu, automatski utječemo na druge.

 

* Čini mi se kako ste jako kritični prema dosadašnjem načinu gospodarenja gradskom imovinom i prihodima grada?

A zar ne bih trebao biti? Pa Split je u posljednjih dvadesetak godina samo od poreza na potrošnju uprihodio između 200 i 300 milijuna kuna. Gdje je taj novac? Vidite li vi neka ulaganja u gradu? Rekao sam kako je Split, samo na osnovi ove stavke prihoda, trebao biti obložen mramorom. Međutim, većina prihoda grada odlazi na tekuću potrošnju, loše osmišljene i promašene projekte. Drugi problem je upravljanje prostorom. Ovim gradom nitko ne upravlja niti ga promišlja kao integralni sustav u kojem jedan stvar utječe na drugu. Najbolji primjer za to divljanje je cijena nekretnina, je li Grad povukao ijedan potez kako bi regulirao tržište nekretnina?

 

* Mnogi će vam na ovo odgovoriti kako živimo u tržišnom sustavu te kako ove stvari reguliraju zakoni ponude i potražnje…

Ovdje nije riječ o tome da Grad Split uredbom ograniči visinu cijene kvadrata stambenog prostora, nego o tome da Grad jednostavno treba koristiti sve resurse koji su mu na raspolaganju kako bi regulirao tržište i doveo do povećanja ponude stambenih jedinica. U ovom slučaju Grad treba koristiti prometni razvoj i na taj način dovesti do otvaranja novih površina iskoristivog, građevinskog, zemljišta. Primjerice, spajanjem Vukovarske ulice i TTTS-a dobili bismo tisuće i tisuće novih kvadrata građevinskog zemljišta, što bi automatski dovelo do pada cijena nekretnina. Mladi u Splitu napokon bi mogli priuštiti sebi prvu nekretninu, a ne bi bježali u susjedne općine i gradove.

 

* Ako se ne varam, vi ste jedini u ovoj kampanji progovorili i o nedostatku grobnih mjesta u Splitu. Zar vas PR nije upozorio kako nije popularno govoriti o pogrebima i smrti u kampanji?

Ovu kampanju shvatio sam kao priliku da progovorim o svim temama koji muče moje sugrađane. I to radim. Problem nedostatka grobnih mjesta, cijena novih grobnica i općenito problematika pogreba bolna je tema, ali je prisutna u Splitu i o njoj se vrlo rijetko govori. Pojedinci dižu kredite kako bi dostojanstveno ispratili svoje najbliže. Međutim, zadatak je Grada da građanima omogući dostojanstven posljednji ispraćaj te da taj bolni trenutak ne odvede pokojnikove najbliže u bankrot. Stoga sam i poručio svojim sugrađanima kao ću se boriti za njihov dostojanstveni život, ali i za dostojanstven posljednji ispraćaj.

 

* Razgovarajući s vama, dobivamo dojam kako u Splitu nedostaje svega, od stambenih kvadrata, parkirnih mjesta, grobnih mjesta, vrtićkih mjesta…

To vam je direktna posljedica dugogodišnjeg nerada gradskih administracija, ali i što je još tužnije – nedostatka vizije razvoja grada. Postoji tu i onaj segment nedostatka hrabrosti, ali on je direktno vezan uz neznanje i nedostatak vizije. Postoji i segment zamjene prioriteta. Primjerice, Ivica Puljak bavio se time kako će u vrtiće uvesti građanski odgoj i LGBT radionice, ali mu je pritom promaklo kako je 500 djece ostalo neupisano u vrtiće. Pametnom dosta.

 

* Podržali su vas HOS i Hvidra, godi li vam ta podrška?

Kada vas podržavaju oni koji su stvarali ovu zemlju i koji su prvi stali u njezinu obranu, onda vam to daje dodatnu snagu. Njihova podrška mi je putokaz, pokazuje mi da sam u svojim razmišljanjima na pravome putu. Međutim, to je i velika obveza prema ovoj populaciji koja je dosad bezbroj puta prevarena i zatajena. Želim biti istinski glas naših veterana. Želim s njima stvarati Hrvatsku kakvu su oni sanjali braneći je na početku Domovinskog rata. Još imamo priliku napraviti zemlju po mjeri našeg naroda.

 

Facebook Comments

Loading...
DIJELI