Knin prije 1990. i nakon 1995. godine… Mnogo je sličnosti, ali i različitosti, posebice u gospodarstvu toga grada.
I dok su u godinama prije Domovinskog rata radile velike tvrtke, devedesetih godina ekonomija je stala. Nakon rata došlo je vrijeme privatizacije, iseljavanja stanovništva, ali se u posljednje doba ipak nešto pozitivno počelo događati i u gospodarskom smislu.
Nakon oslobođenja Knina, proradilo je Komunalno poduzeće, Elektra, Dom zdravlja i bolnica.
Potkraj 1995. i tijekom 1996. godine, na poziv prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, u Knin su doselili Hrvati iz Bosne i Hercegovine. Osim njih, u manjem dijelu, u Knin su doselili i Hrvati iz drugih dijelova bivše Jugoslavije, ali i iz same Hrvatske. Svi oni danas su Kninjani, a njihova djeca rođeni su stanovnici ovoga grada.
Najvažnija društvena, infrastrukturna i gospodarska događanja u Kninu od 1995. do 2015. godine.
– 1997. TVIK je ponovno pokrenuo proizvodnju. Riječ je o poduzeću koje je imalo i ima veliki značaj za život kninske zajednice.
– 2003. samoborska tvrtka DIV kupila je kninsku tvornicu TVIK, otkad kreće poslovni uspon kninske tvornice.
– 2005. godine svečano je otvoreno kninsko Veleučilište Marka Marulića. U prvih devet godina od svog osnutka, na Veleučilištu Marko Marulić u Kninu stručni je studij završilo ukupno 339 studenata.
– 2011. godine započeo je za Knin epohalni infrastrukturni projekt, 16 milijuna eura vrijedni IPA projekt “Poboljšanja sustava vodoopskrbe i odvodnje i izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u Kninu”, u najvećem dijelu financiran od EU. Projekt je do danas u najvećem dijelu dovršen.
– 2013. godine grupacija DIV svečano je otvorila novi pogon tvornice vijčanih proizvoda u Kninu, a vrijednost ulaganja bila je 35 milijuna eura. Od otvaranja tog pogona, u kninskoj tvornici vijaka je zaposleno 300 novih radnika.
Brojni projekti za poboljšanje komunalne i ostale infrastrukture
Kako je danas u Kninu upitali smo kninskog dogradonačelnika Marija Ćaćića. On je rekao kako trenutno u Kninu posluje većina mikro i malih te jedan srednji poduzetnik. Ima i nekoliko novih gospodarskih subjekata.
“Tijekom 2019. i početkom 2020. godine Grad Knin je iz vlastitih sredstava ili uz pomoć Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova europske unije, Središnjeg državnog ureda za šport, Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja i Ministarstva kulture realizirao veliki broj projekata kojima je poboljšano stanje komunalne i ostale infrastrukture”, istaknuo je Ćaćić.
Naglasio je kako je to bilo devet ugovora u okviru tri različita poziva: poziva za razvoj poduzetništva u gradu Kninu, za pripremu dokumentacije i izgradnje kapaciteta za provedbu IP-ova malih gradova na ratom pogođenim područjima te za provedbu IP-a Grada Knina.
“Riječ je i o projektima stvaranja Informacijsko-inovacijskog inkubatora koji će se provoditi na području grada Knina i čija je ukupna vrijednost 12,2 milijuna kuna, od čega je 10,2 milijuna kuna bespovratnih sredstava”, naglasio je Ćaćić.
Uz to, postoji još jedan strateški projekt.
“Grad Knin je odabran kao jedan od pet pilot područja za provedbu Programa integrirane fizičke, gospodarske i socijalne regeneracije malih gradova na ratom pogođenim područjima. Riječ je novom pristupu integriranih ulaganja u pet odabranih depriviranih pilot područja (Petrinja, Knin, Vukovar, Benkovac i Beli Manastir s Dardom), a s ciljem njihovog fizičkog, socijalnog i gospodarskog oporavka”, istaknuo je Ćaćić. Taj Intervencijski plan kojeg provodi grad Knin je strateški dokument ukupne vrijednosti 22,7 milijuna eura.
“Program regeneriranja i reintegracije iziskuje značajna ulaganja u sva ta područja, ali zato se i traži strateški pristup svemu tome”, navodi Ćaćić. Onaj dio koji se odnosi na Knin obuhvaća dvadesetak projekata od čega su pet projekata tzv. soft projekti za jačanje vlastitih kapaciteta za pripremu projekata i projektnu dokumentaciju, a ostali su infrastrukturni projekti od značaja za taj grad.
Ključni gospodarski projekt na kninskom području
Projekt izgradnje Informacijsko-inovacijskog inkubatora koji se nalazi u poslovnoj zoni Preparandija jedan je od ključnih gospodarskih projekata na kninskom području. “Na tom će se području razvijati informatičke tehnologije jer imamo dosta mladih stručnih ljudi, ali oni nažalost odlaze iz Knina jer ovdje nema dovoljno sadržaja takve vrste. Kada se napravi inkubator, mladi će moći razvijati vlastitu IT infrastrukturu i vlastite poslovne ideje”, rekao je Ćaćić.
Drugi projekt je Poduzetnički centar koji se gradi na području stare tekstilne tvornice. Objekt je poprilično devastiran, a kupljen je za četiri milijuna kuna te se taj objekt sada renovira.
“Intencija nam je da s ovim projektima privučemo nazad jedan dio mladih ljudi koji su otišli van ‘trbuhom za kruhom’ , a s druge strane da zadržimo ljude da ostanu u svom gradu. Zaustavio se odljev stanovnika, neki su se već i vratili, a očekujemo da ćemo baš na ovim sadržajima stvoriti temelje za veći gospodarski razvoj kninskog područja”, naglasio je Ćaćić.
Što se tiče razvitka turizma, dodao je kako im je cilj razviti male gospodarske subjekte u tom području.
“Knin je bogat raznim turističkim sadržajima, imamo kulturno-povijesne i prirodne čibenike koje nas čine jedinstvenima na ovom području. Kninska tvrđava je najveća vojna neredenzicijalna fortifikacija u Europi, koja je u jako dobrom stanju. Tu se nalazi i planina Dinara te najviši vrh Hrvatske, zatim sedam rijeka…to su veliki potencijali na jednom mjestu. To želimo iskoristiti za razvoj turizma. U pripremi je nekoliko turističkih projekata. Na području nekadašnje vojarne Krka koja se nalazi na 12 hektara površine uz samu rijeku Krku planiramo raditi turističku zonu”, rekao je Ćaćić.
Mjere za razvoj turizma
Dodao je kako su tu vojarnu, odlukom Vlade 2017. godine dobili u vlasništvo, ali još uvijek nije gruntovno prenesena.
Osim toga, osmislili su i primjenili primjere za razvoj turizma pa tako lokalnim OPG-ovcima daju financijska sredstva kojima se sufinanciraju projekti izgradnje primjerice bazena, ako pružaju uslugu smještaja. Uz to, postoji još nekoliko mjera za razvoj turizma.
U okviru 5,7 milijuna kuna vrijednog projekta izgradit će se pješačko-biciklistički most na Orašnici i urediti šetnica prema Krčiću što će dodatno povezati sve atraktivne lokacije na obuhvatu rijeke Krke te omogućiti spajanje sportsko-rekreacijskih sadržaja s prirodnom i kulturno-povijesnom baštinom grada.
Grad Knin ove godine krenuo je u još jedan projekt iz Intervencijskog plana Grada Knina. To je projekt “Uređenje sportsko-rekreacijske zone Marunuša i izgradnja javne rasvjete duž staze uz Krku”, sufinanciran iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Ukupna vrijednost projekta je 6.675.053,82 kn, od čega Europska unija sufinancira 85 posto.