GLAVNA DRŽAVNA ODVJETNICA TE ŠEFICA USKOK-a PRIZNALE: ‘Bilo je propusta, ali to nije bilo namjerno, nismo obavijestili europskog tužitelja o Gabrijeli Žalac’

Screenshot/N1

Državno odvjetništvo Republike Hrvatske (DORH) od 14 sati održava konferenciju za medije nakon što je jučer u akciji USKOK-a uhićena bivša tužiteljica Mirela Alerić Puklin (48), bivša članica Uprave Agrokora Piruška Canjuga (56) i bivši direktor Hrvatske lutrije Željko Fadljević (46).

Na konferenciji za novinare govore Glavna državna odvjetnica Republike Hrvatske Zlata Hrvoj-Šipek i ravnateljica Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK) Vanja Marušić.

DORH i USKOK na udaru su javnosti nakon što se saznalo da Gabrijela Žalac ne bi bila uhićena da je nije bilo naloga Ureda europskog tužitelja. USKOK je, naime, istraživao navode o aferi Softver, ali su ih odbacili jer, kako su tvrdili, nisu pronašli dovoljno dokaza. Sada je povrh svega uhićena i bivša tužiteljica koja je navodno kompromitirala istragu u slučaju Agrokor.


“U tih par mjeseci otkako sam tu dogodilo se puno toga. Održali smo dva stručna skupa jedan za kaznene odjele, drugi za upravne odjele. U međuvremenu je Vrhovni sud potvrdio presude u aferama Sanaderu. Također, donesena je odluka u predmetu o kupnji sustava S-300. Nadam se da će biti donijeta i politička odluka o osnivanju “Visokog državnog odvjetništva”. To bi olakšalo rad svima. Željela bih da se i državno odvjetništvo podijeli na dva dijela. Donijela sam odluku da se ide u neposredan nadzor rada građanskih odjela. Nadzor nad radom i pregled rada će za kaznene odjele biti u sljedećoj godini. Radit će se i na izmjenama Zakona o radu USKOK-a. Dugo godina nije mijenjan, a puno toga se promijenilo. Tako će USKOK raditi učinkovitije”, rekla je Hrvoj-Šipek.

“Neki smatraju da se prljavi veš mora prati iza zatvorenih vrata. Ja mislim da o tome moramo govoriti javno, o problemima koje imamo u svojoj kući. Kategorički odbijam i poričem svaku insinuaciju da je državno odvjetništvo pod utjecajem izvršne vlasti”, rekla je.



Vanja Marušić osvrnula se na slučaj Agrokor.

“U ovom konkretnom predmetu, to je rezultat istraga koja je vođena u tzv. predmetu Janaf. Novi dokazi koji su prikupljeni tijekom istrage doveli su to jučerašnje realizacije. Činjenica je da se radi o pet osoba, da se radi o bivšoj zamjenici županijske državne odvjetnice i protiv još nekih osoba za gospodarska kaznena djela. Detalji, koji se mogu iznositi, objavljeni su na našoj web stranici. U 16 sati je zakazano istražno ročište, traži se istražni zatvor za sve okrivljene. Epilog i ishod ćemo vidjeti, vjerujem da će biti sukladno prijedlogu koji je otišao na sud”, rekla je.

Na nju se nadovezala Zlata Hrvoj-Šipek.

“Nakon jučerašnjih uhićenja postalo je jasno da moramo povući optužnicu u slučaju veliki Agrokor, ali to ne znači da je DORH odustao od optužnice za Agrokor. Opet ćemo ju podići kad se predmet očisti od onog što je radila bivša tužiteljica. Svi znaju što bi se dogodilo da to nismo napravili. Da dođe do pravomoćne presude, to bi bila osnova za ponovno pokretanje postupka, to bi bila blamaža za DORH. Ovo nije ni blamaža ni poraz DORH-a. Insinuacije da se to radi zbog vještaka Kemala Ismaila su neosnovane, dolaze od osobe koja brani okrivljenu u oba postupka”, istaknula je Hrvoj-Šipek.

Dodala je kako je “bivša zamjenica državne odvjetnice jedna od troje zamjenika koji u radili na predmetu ‘Veliki Agrokor’. Tijekom provođenja izvida koje je radio USKOK nakon toga je bilo jasno da postoji osnovana sumnja za pokretanje postupka”.

“Bilo je jasno kako moramo povući optužnicu. To ne znači da je DORH odustao od optužnice predmeta Agrokor”, rekla je.

Vanja Marušić je govorila da oni “beskompromisno pristupaju predmetima i da nema nedodirljivih”.

“Pitanje tajminga se uvijek postavlja. Ljudi iz sfere politike uvijek će povezati nešto s nečim. Činjenica je da je vrijeme pokretanja formalnih istraga determinirano s količinom dokaza”, naglasila je Vanja Marušić.

U javnosti se uz Agrokor neminovno vuče i predmet Borg.

“Ono što mogu reći da sam zatekla predmet dolaskom u ured. Ono što se u javnosti plasira kao ekspresno odbacivanje, a zanemaruje se da su po mom dolasku u ured počele stizati nove kaznene prijave, one Ivice Todorića. Te nove prijave su bile sveoobuhvatne i opširnije od one prve prijave. Temeljem izvida je provedena zakonita odluka. Ponavljam, nakon toga su počele pristizati nove kaznene prijave, od Ivice Todorića i ostalih. Pristupilo se izvidima, sagledavanjem svega, rezultat je bio isti. Odbačena je kaznena prijava. Da je naš stav bio ispravan, potvrđuje i odluka suda u Zagrebu koji je potvrdio stajalište USKOK-a”, rekla je Marušić.

Slučaj Agrokor nije pljačka bankomata, rekla je Zlata Hrvoj-Šipek

Glavna državna odvjetnica je rekla kako ona “o svojoj ostavci uopće ne razmišlja već stoji iza onoga što radi, a u ovom trenutku stoji iza onoga što je radio netko prije nje”.

“To je nezahvalno. Govoriti o Agrokoru kao da se radi o predmetu pljačke bankomata je neusporedivo, a što se tiče izjave predsjednika Republike nikada do sada nisam komentirala ničije izjave, pa neću ni sada”, istaknula je Zlata Hrvoj-Šipek.

O aferi Softver i Gabrijeli Žalac

Glavna državna odvjetnica i ravnateljica USKOK-a govorile su i o aferi Softver i bivšoj ministrici Gabrijeli Žalac.

“U javnosti se polemizira i različito tumače dosadašnja priopćenja Ureda i moja izjava. Sve što sam rekla u izjavi i što je priopćeno, ostajem kod toga u cijelosti. Objasnila bih sad neke detalje i otvorena pitanja. Točno je da USKOK otvorio ovaj predmet i to ne temeljem kaznene prijave, nego temeljem medijskih. USKOK je provodio opsežne višemjesečne izvide tijekom kojih je pribavljena dokumentacije, uzete su izjave od 30-ak osoba, sama dokumentacija Ministarstva, radi se o opsežnim materijalima, samo oni dokumenti iz Ministarstva imali su 3000 stranica. Opsežni višemjesečni izvidi. Ono što je rečeno da nije donesena meritoran odluka u predmetu je točno. Temeljem svih provjerenih informacija i opsežnih izvida nije se bio u tom trenutku bio prikupio dostatan stupanj sumnje za otvaranje istrage”, rekla je Vanja Marušić.

Dodala je kako se “sada u javnosti raspravlja je li neki predmet živ ili mrtav”.

“No, mrtvi predmeti su samo oni koji su okončani ili pravomoćnom presudom ili obustavljanjem istrage. Ovaj predmet i svi drugi na kojima se radi su se mogli obnoviti bilo kojom novom informacijom. Ali temeljem svih informacija, izjava, dokumentacije, nije se moglo prikupiti dovoljno dokaza da bi se došlo do osnovane sumnje. Sve to je dostavljeno Uredu europskog javnog tužitelja”, naglasila je ravnateljica USKOK-a.

Dodala je kako “ne može govoriti o radu Ureda europskog javnog tužitelja, ali rezultati izvida su im dostavljeni”.

“Ono što sam govorila i prije, vrijedi i sada. Nikakvih pritisaka ni zataškavanja nije bilo. Da je bilo zataškavanja, bi li se protiv bivše ministrice otvorile istrage za koruptivna djela? Priča se o blamaži i fijasku USKOK-a, apsolutno to poričem. Ponavljam da nije bilo moguće biti donijeti meritornu odluku po ovoj istrazi. Svaka nova informacija se provjerava, to se radilo i u ovom predmetu i svim drugima. Vi nekad ne možete donijeti odluku jer vam fale elementi za osnovanu sumnju. Ponavljam, protiv bivše ministrice su rezultati istrage doveli do otvaranja predmeta. Isto tako, provjeravanje slučaja Janaf nas je dovelo do predmeta koji je jučer otvoren”, rekla je Vanja Marušić.

O slučaju Softver Zlata Hrvoj-Šipek je istaknula kako je “zbog velikih nepravilnosti u trošenju novca EU osnovan Ured europskog javnog tužitelja”.

“Hrvatska je jedna od zemalja koje su sudjelovale u osnivanju. Jučer sam razgovarala s ravnateljicom Ureda europskog javnog tužitelja, istaknuta je dobra suradnja s DORH-om. Dogovorile smo se da ćemo imati jedan video poziv da vidimo o nesporazumima i koji je njihov značaj, mi mislimo da to nije ništa značajno. Procijenjeno je da u Hrvatskoj za taj Ured ima 15 potencijalnih predmeta. Preuzeo je predmet o kojem se govorilo i još jedan predmet”, naglasila je glavna državna odvjetnica.

Dodala je kako je nadređena formacijski, ali kako ovo nije DORH iz 50-ih godina prošlog stoljeća ili 90-ih.

“Zamjenici su samostalni u svom radu. U ovom slučaju i u drugim nisam dala nikakvu uputu za rad. Ja o ovom predmetu nisam znala ništa. Ako vi mislite da glavni državni odvjetnik može znati za sve predmete koje vodimo, jasno je svakom razumnom da je to nemoguće”, naglasila je glavna državna odvjetnica.

Šefica USKOK-a je dodala kako je taj predmet bio statistički zatvoren, ali nije bio mrtav.

“USKOK je dostavljao podatke o mogućim predmetima koji bi dolazili u ovlasti europskog javnog tužitelja. Oni su u ovom slučaju dobili podatke od OLAF-a. Mi smo odmah dostavili podatke da je spis kod nas formiran, predali smo rezultate svih izvida koji su prikupljeni u tom predmetu. U to vrijeme nisu bili aktivni izvidi i to je razlog zašto nismo odmah dostavili informaciju. Mi smo pojasnili što je bilo s predmetom, što je tada zaključeno. Po prijavi OLAF-u, koja se dostavlja Uredu europskog javnog tužitelja, a onda se dostavlja nama… Da, nije donijeta meritorna uloga, ali ja to ne smatram neuspjehom USKOK-a onako kako se to predstavlja”, rekla je Vanja Marušić.

Dodala je kako je “točno da su prilikom izvida uzete izjave od 30-ak osoba”.

“Izjave svih osoba se moraju upariti. Ja sad ne mogu govoriti o konkretnoj izjavi jer je sve dokumente preuzeo ured europskog tužitelja. Ponavljam, mi tada nismo imali dovoljno dokaza da bi postojala osnovana sumnja, da bi se mogla donijeti odluka. Činjenica je da tada nije bilo aktivnih izvida u tom predmetu je razlog što nismo obavijestili. Ja ću sad reći da je to bio propust, ali to nije bilo zataškavanje. Da nije u konačnici sve dostavljeno uredu europskog tužitelja, to bi bio propust za sankciju”, istaknula je ravnateljica USKOK-a.

“Mi nikada nismo rekli da smo savršeni i nepogrešivi jer takvih nema. No, ako se to i dogodilo, to nije posljedica namjere”, istaknula je glavna državna odvjetnica.

Na upit o tome čiji je propust bio to što nije obaviješten ured europskog tužitelja, Vanja Marušić je odgovorila kako je to bio “propust u izvješćivanju, a ne u proceduri”.

 

 

Facebook Comments

Loading...
DIJELI