Prisjetio se kako je to prije 27 godina izgledalo u vojno-redarstvenoj akciji Oluja iz pozicije Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Kaže da je iz fotelje u kojoj sad sjedi lako biti general.
“U danima Oluje izuzetno teško je bilo biti pilot. Bilo je djelovanje po neprijateljskim ciljevima koji su bili ranije planirani duboko u neprijateljskom teritoriju. Druga zadaća je bila neposredna vatrena podrška našem pješaštvu na mjestima gdje je nešto zapelo, gdje je bilo tvrdo, gdje je neprijatelja trebalo omekšati. Kad vas pozovu da na nekom dijelu bojišta treba doći, a vi nemate podatke i nemate aerofoto snimku. Razgovarate s našim časnikom za navođenje i govori što on vidi dalekozorom i govori gdje biste vi trebali djelovati, a ono što pilot vidi je skroz drugačije”, objašnjava Selak.
Upitan je i smatra li da postoje ugroze mira na našem području.
“Kada vas s druge strane predsjednik druge države proziva za Oluju, kad moje kolege i nas prozivaju ratnim zločincima – zar to nije ugroza? Taj predsjednik te iste države sad lije suze nad Srbima, zar je zaboravio gdje je bio 1995.? Jel on ratni huškač? Jel on ratni zločinac? Što je radio ovdje? Što je radio u Sarajevu i iznad Sarajeva? Hoćemo li prozvati te ljude ratnim zločincima”, pita se on.
