U petak se u hotelu Westin u Zagrebu održava konferencija o energetici na kojoj će vodeći hrvatski stručnjaci i analitičari s područja energetike govoriti o ekstremnom poskupljenju energenata, europskoj energetskoj politici te o tome kakva zima čeka Hrvatsku.
U dvjema panel-diskusijama i uvodnim analizama vodećih znanstvenika na području energetike i makroekonomije govorit će o tome kakva zima čeka Hrvatsku, imamo li dovoljno energenata za gospodarstvo i grijanje te kako se u tvrtkama dočekuje recesijska godina.
Uvodni govor održala je vlasnica i direktorica Motus media grupe Marija Dekanić
“Kao medijska grupa s oko 7 milijuna mjesečnih posjetitelja na naših 10 portala, jako dobro znamo koliko ova tema zanima hrvatske građane i poduzetnike. Hvala svima i sudionicima. Nadam se jednoj dinamičnoj raspravi”, rekla je direktorica Motus media grupe Marija Dekanić.
Uvodni govor Zorana Metera, urednika portala Geopolitika.News
Zoran Meter je govorio o počecima portala Geopolitika.News i motivima koji su vodili razvoj tog projekta:
“Tamo negdje 2015. godine imao sam potrebu pokrenuti projekt Geopolitika.News koja će pratiti tektonske geopolitičke promjene. Ključni hrvatski mediji tretirali su geopolitiku vrlo oskudno, smatrali smo da je to nedopustivo. Demantirali smo negativiste i zahvalan sam što je to prepoznala i Marija Dekanić”.
“Poštujemo pluralizam, nema tabu tema, pokušavamo oljuštiti debeli sloj propagande i pokušati doći do istine. Pitanje je što je istina, ali kao novinari i profesionalci moramo tome težiti jer će u suprotnom doći do degradacije i mediji će postati netko tko samo prenosi ono što vlasti šalju kao priopćenju. To može raditi netko sa završenom osnovnom školom, a mi to kao novinari ne smijemo dopustiti”, rekao je Meter.
Ravnateljica uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Kristina Čelić: Transformacija Europe
“Pozdravljam vas u ime ministra gospodarstva i održivog razvoja Davora Filipovića i kolega iz Uprave za energetiku. Mi smo u zadnjih godinu bili izloženi nevjerojatnim dinamičkim procesima koji su se dogodili u energetskom sektoru na koje je Vlada morala žurno i učinkovito odgovoriti. Brojne kompanije susrele su se s problemima, plin je počeo nedostajati i tako se ušlo u novu 2022. godinu.
Početkom 2022 godine za novi regulacijski period koji je počinjao od 1. travnja, bilo je izazovno postaviti cijene električne energije univerzalne usluge, dakle za kućanstva i cijene koje su trebale biti za one koji koriste plin u kućanstvima. Međutim, s obzirom na visoke cijene plina koje su tada iznosile prosječno, još smo se držali nizozemske burze i TTF-a smo došli do nekih 41 euro po megavatsatu.
Tada se pristupilo prvom paketu pomoći našim građanima, kućanstvima, ali i poduzetnicima. Nažalost, cijene plina su nakon toga otišle u nebo, jednostavno nekontrolirano. Od 24. veljače dogodila se brutalna agresija Ruske federacije na Ukrajinu i tada su zapravo sva ta nastojanja za stabilizaciju cijena energenata krenula u nekontroliranom smjeru.
Dva elementa su važna sada za promatranje energetskog sektora, a to je ostati u fazi investicija u kojoj je bilo tržište nakon oporavka od covida, svih procesa koji su tada zaustavljeni, a onda i ruska agresija koja je dodatno destabilizirala tržište. Jako pozdravljam ovu riječ “eurotransformacija” jer se učinilo sve da se ne ispusti iz vida zelena tranzicija, ali da se tržište istovremeno transformira.
To se još uvijek događa. Prva reakcija na sve ovo je bila “Repower EU”. On je donio neke osnovne postavke što treba napraviti po pitanju štednje energije, energetske učinkovitosti i prelasku na zelenu energiju. Prvenstveno su naglašene solarne, kratkoročne investicije i ono što se može napraviti u solarnim elektranama na zauzetim prostorima.
Tu je nekih 16 gigawata stavljeno u brzi “pipline”, a govori se i o korištenju biometana kao izvora u budućnosti. Dakle, zadano je ono što se može učiniti odmah, štednja i učinkovitost i što se neki srednjoročni period može dogoditi. Europa je odlučila prestati uvoziti rusku naftu jer je pogledala svoju infrastrukturu i rekla da može obraditi dovoljno nafte za svoje potrebe. Međutim, što je s plinom? Tu odgovor nije bio tako pozitivan”, rekla je Čelić.
“LNG je postao kao protočni bojler”
U prvoj panel diskusiji na temu “Europa bez plina: kako će EU osigurati energetsku stabilnost?” sudjeluju Marin Zovko, član Uprave INA-e, Danijela Šimović iz LNG-ja Hrvatska, Zvonimir Šibalić, savjetnik Uprave PPD-a te Igor Dekanić, energetski stručnjak.
Danijela Šimović iz LNG-a Hrvatska govorila je o ovom strateškom hrvatskom projektu.
“LNG terminal je kao protočni bojler, Prekrca brod, istovari ga i prekrca na kamione ili brodove i za taj plin kada uđe u transportni sustav, RH LNG ne zna kamo ide, kome je prodan”, objasnila je Šimović način funkcioniranja LNG-ja.
Stručnjak za energetiku Igor Dekanić naglasio je kako fosilnim energentima doista ističe vrijeme.
“Fosilni energenti jesu stvar prošlosti, postat će stvar prošlosti, to moramo shvatiti. Ova kriza u Europi će tome pomoći. Hrvatska ima još nešto ugljikovodika i to treba iscrpiti što prije. Treba ulagati što više u razvoj i nova znanja. Ova kriza je prilika za Hrvatsku da treba graditi nešto proizvodne ekonomike u sklopu nove energetike”, rekao je profesor Dekanić.
