Hoće li zaista članice EU-a prihvatiti embargo na kupovinu ruskih energenata ili će rusku naftu kupovati preko trećih zemalja, raspravljali su stručnjaci iz energetike i ekonomije u emisiji HRT-a “U mreži Prvog”.
Dopisnik HRT-a iz Bruxellesa Tihomir Vinković rekao je kako se u medijima piše da su Slovačka i Mađarska tražile izuzeće od te odluke na godinu dana, odnosno do kraja sljedeće godine.
Neke druge zemlje članice Europske unije nevoljko su pristale na nove sankcije Europske unije prema Rusiji. Prije svega to se odnosi na Njemačku.
U javnosti se “šuška” da Hrvatska traži izuzeće na vakuumsko plinsko ulje, koje služi za proizvodnju dizela.
Naftni stručnjak Igor Dekanić rekao je kako je to izuzeće logičan potez gledajući riječku rafineriju.
“Jer sva ta izuzeća su produkt analize država i njihovih trgovaca, odnosno proizvođača ili opskrbljivača. Svi oni znaju koje su im trgovačke veze i trgovački putevi. Kakva im je logistika što se tiče dopreme nafte i naftnih derivata. Svaka država zna što je najviše tišti i najviše boli i gdje će je sankcije najviše pogoditi pojedinu državu. Zato pojedine države traže izuzeća, pa je u pitanju u kojem paketu će taj paket sankcija biti usvojen, što se tiče energetike”, istaknuo je Dekanić.
Na upit o tome može li propasti šesti paket sankcija Rusiji zbog svih tih izuzeća, odgovorio je da neće propasti, jer će sankcije imati svoj učinak, posebice informacijski i financijski. Energetski učinak će biti kombiniran.
Ekonomski analitičar Damir Novotny istaknuo je kako sankcije prema Rusiji imaju “akutne boli za brojne zemlje, ali iza toga stoje i razne prilagodbe”.
“Doći će do smanjivanja potrošnje fosilnih goriva. Europa se prilagođava. Na tržištu će se dogodi manjak ruske nafte. Hrvatska može početi štedjeti na fosilnim energentima”, rekao je Novotny.
Dodao je kako se “Hrvatska mora okrenuti vlastitoj proizvodnji, posebice hrane, a slijedi nam vrijeme prilagodbe”.