Ekonomski stručnjak Željko Lovrinčević otkriva nam razloge ovog velikog pada BDP-a!

Hrvatsko gospodarstvo u drugom tromjesečju ove godine zbog koronakrize zabilježilo je rekordni pad.

Pokazala je to danas i analiza Državnog zavoda za statistiku po kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) zabilježio pad od 15,1 posto.

Ovo je prvi pad gospodarstva od polovine 2014., a najveći od 2000. godine, od kada DZS prati te podatke.

Pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) u drugom tromjesečju komentirao je ekonomski analitičar Željko Lovrinčević.

“Pad se nalazi u gabaritima očekivanoga kako po svom apsolutnom iznosu tako i po strukturi komponenti djelatnosti koje su ostvarile pad. Treba zamijetiti taj pad BDP-a i to na način da je s rashodovne strane iznosio 15,1 posto i bio je načelno veći nego pad s proizvodne strane od 11,9 posto. To je velika razlika”, rekao je Lovrinčević.



Objasnio je kako je glavnina pada “došla iz drastičnog pada prikupljenih poreza, PDV-a i trošarina te isplaćenih državnih subvencija”.

“Ta razlika je značajno došla od toga. U čemu je objašnjenje? DZS bi zapravo metodološki trebao to promatrati prema obračunskom načelu, a ne po gotovinskom načelu. Kada se ti porezi prikupe, a njihovo je plaćanje zapravo odgođeno, dogodit će se ili manji pad ili veći rast.  Stvarna dinamika pada je oko 12 posto“, istaknuo je Lovrinčević.

Na upit o tome zašto je zapravo zabilježen pad od 15,1 posto, naglasio je kako to “čini razlika u porezima koji su odgođeni i nisu prikupljeni odnosno isplaćenim subvencijama“.

Što se tiče nastavka godine, rekao je kako će se taj pad nastaviti i u trećem i četvrtom kvartalu.

“Teško je zasad reći koliko će iznositi taj pad jer još nema indikatora, ali se može procijeniti kako će on iznositi oko 10 posto i prenijeti će se u zadnji kvartal, ako ne bude nekih drastičnih oscilacija epidemiološke slike“, rekao je Lovrinčević.

‘Godišnji realni pad BDP-a je oko osam ili devet posto’

Dodao je kako na razini godine to zapravo znači da bi gospodarstveni pad mogao iznositi oko osam ili devet posto godišnjeg BDP-a.

Lovrinčević je svjestan da gospodarstvo nije u sjajnoj situaciji i pokazuje se ranjivost hrvatskog gospodarstva, ali je bitno kako jedine dvije komponente koje u ovom trenutku mogu spriječiti daljnju eroziju odnosno pad su graditeljstvo, koje ovisi o dinamici povlačenja sredstava iz Europske unije i izvršenju projekata infrastrukture te potrošnja države, dakle rashodi države.

“Smanjenje rashoda vodi prema padu BDP-a. Znači graditeljstvo i potrošnja države su jedine dvije komponente koje koliko toliko održavaju aktivnosti i one će biti i glavne komponente koje će održavati aktivnosti i tijekom četvrtog kvartala te vjerojatno i tijekom prvog kvartala sljedeće godine”, naglasio je Lovrinčević.

Sve ostalo je u granicama očekivanoga, dodao je, odnosno smanjenja osobne potrošnje, izvoza, investicija.

“Hrvatska se nalazi u sličnim gabaritima za drugi kvartal kao i druge destinacije, a posebice se to odnosi na turizam. Čak se nalazimo i u nešto malo boljoj situaciji od njih, primjerice Španjolske, Grčke, Portugala…U trećem kvartalu će Hrvatska biti bolja od tih ekonomija jer imamo nešto uspješniji turizam pa se stoga očekuje i manja stopa pada BDP-a oko 10 posto u tom kvartalu“, zaključio je Lovrinčević.

Facebook Comments

loading...
Loading...
DIJELI