Zahvaljujući cirkuskoj komediji vezanoj uz novi, nedavni, produžetak angažmana bivšeg glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića u DORH-u za novih šest mjeseci, odnosno do kraja 2022. godine, prijavitelji korupcije zainteresirali su se za zakonske osnove na temelju kojih je za Bajića izmišljeno posebno radno mjesto u toj državnoj instituciji. Prijavitelji korupcije, istražujući dostupne dokumente o DORH-u, slučajno su došli do dokumenta pod nazivom: Izvješće glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske o radu državnih odvjetništava u 2021. godini. U tom dokumentu od 257 stranica biranim je riječima opisan naporan rad i težak život državnih odvjetnika, a najveći šok u izvješću ostavljen je za kraj dokumenta. Tu se, naime objavljuje podatak koliko DORH, odnosno hrvatska državna odvjetništva godišnje koštaju hrvatske porezne obveznike i državni proračun. Prema tom dokumentu, DORH svake godine “spiska” više od 400 milijuna kuna! Točnije, u prošloj godini vrijedna državna odvjetništva “spržila” su 418,735.658 kuna, za rad i rezultate koje je nemoguće smisleno objasniti i brojčano verificirati.
Dakle, više od 400 milijuna kuna, ili oko 53 milijuna eura, i tako svake godine i tako 10, 20 i više godina. Besramnim trošenjem novca hrvatskih poreznih obveznika, koji nad svojim sredstvima nemaju nikakvu kontrolu niti mogu bilo što pitati, završavaju u “crnoj rupi DORH-a”, bez ikakvih značajnijih pozitivnih sudskih epiloga i pažnje vrijednih pravosudnih rezultata.
DORH-ove milijarde
Više od 400 milijuna kuna godišnje znači četiri milijarde kuna u deset godina, i to je jednostavna računica. Koristeći DORH-ovo izvješće, analizirat ćemo kamo nestaje taj novac i kakva je učinkovitost te institucije. Prema DORH-ovu izvješću, evidentno je da u Hrvatskoj postoji 25 općinskih državnih odvjetništava, 15 županijskih državnih odvjetništava i jedan DORH i USKOK. Ta državna odvjetništva u 2021. godini imala su 1854 stalno zaposlena, s očitom dominacijom žena, njih čak 1493 ili 69 posto. Dakle, po broju zaposlenika, za DORH bi se moglo reći da je to danas najveća državna tvrtka. U pedantnom izvješću, državni odvjetnici koji su ovaj dokument dali na potpis glavnoj državnoj odvjetnici Zlati Hrvoj Šipek zaboravili su spomenuti još jedno tijelo koje radi za DORH, a to je PNUSKOK. S obzirom na to da se za njega već dulje nije čulo, nije baš poznato djeluje li još pod tim nazivom ili je ukinut ili rasformiran. Glasnogovornica DORH-a u telefonskom razgovoru izjavila je da to tijelo dalje egzistira, ali je pod kontrolom Ministarstva unutarnjih poslova pa nije obrađeno u izvješću. Za tu informaciju moglo bi se reći da je novost.
U analizi trošenja proračunskog novca otkrivamo da veći dio novca iz budžeta od 419 milijuna završava u plaćama, odnosno u rashodima za zaposlene – 309 milijuna, materijalni rashodi su 106 milijuna, financijski rashodi 2,4 milijuna, a tu su još i rashodi za nabavu dugotrajne imovine. Bez obzira na astronomske iznose koje svake godine potroši DORH, glavna državna odvjetnica u izvješću kuka da DORH jedva “spaja kraj s krajem”. U izvješću tako navodi: Općinska i županijska državna odvjetništva ukazuju na to da nemaju dovoljno novčanih sredstava za intelektualne usluge, posebno troškove vještačenja bez kojih nije moguće donijeti državnoodvjetničku odluku, kao i za troškove prevođenja pismena i dokumentacije u predmetima međunarodne pravne pomoći. Opetovano se ukazuje na nedostatak novčanih sredstava potrebnih za edukacije i nabavljanje stručne literature.
Isto tako, da bi državni odvjetnici bili još učinkovitiji u svojem radu, potrebna su im nova, brza i sigurna vozila, što bi moglo povećati proračun DORH-a za još kojih desetak milijuna kuna. Tako piše: Ranijih se godina u više navrata isticalo da državna odvjetništva ne raspolažu dovoljnim brojem, odnosno ne raspolažu adekvatnim i sigurnim službenim vozilima. Prosjek starosti službenih vozila koja su se koristila nerijetko je bio 15 i više godina(…) Tijekom 2022. godine ističe operativni leasing kojim su nabavljena službena vozila u više državnih odvjetništava, te se od Ministarstva pravosuđa i uprave očekuje poduzimanje potrebnih radnji i osiguranje novčanih sredstava kako bi se ta vozila pravodobno zamijenila novim odgovarajućim vozilima.
Ovdje treba izdvojiti još jedan citat iz dokumenta vrijedan spomena i razmišljanja: Posebno ističemo kako se u iznimno teškoj situaciji nalazi Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta u kojem su problem nedostatka službenika i teškoće u popunjavanju slobodnih radnih mjesta i dalje prisutni. Dakle, glavna državna odvjetnica traži još novih automobila, još sredstava za vještake, prevoditelje i literaturu te još novih zaposlenih. Stoga vrijedi pogledati kakvi su dosadašnji rezultati DORH-a i vrijedi li to tijelo tog novca koji se za njega izdvaja.
Rezultati rada
Glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek navodi kako su u prošloj godini USKOK, županijska državna odvjetništva i općinska državna odvjetništva zaprimila ukupno 39.243 kaznene prijave, kojima treba pribrojiti i neriješene kaznene prijave iz prošle 2020. godine. Tako je broj kaznenih prijava u 2021. godini, koje su bile u radu DORH-a, dostigao broj od 50.775, od čega ih je riješeno 37.072 ili 74 posto. No tu sada treba obratiti pozornost na način na koji DORH rješava kaznene prijave. Od tih 37.000, DORH je njih 68,6 posto riješio “donošenjem meritorne državnoodvjetničke odluke”, odnosno doneseno je rješenje o odbacivanju kaznenih prijava ili o provođenju istraga. Za preostalih 32 posto prijava nastavljeno je istraživanje, predmeti su ustupljeni drugom državnom odvjetništvu ili su riješeni na drugi način, npr. spajanjem predmeta. Drugim riječima, tih 32 posto prijava završilo je u ladičarskim bespućima državnih odvjetništava.
Od ukupnog broja “riješenih kaznenih prijava”, za njih 26.054, što podrazumijeva ili odbacivanje prijava ili provođenje istrage, čak 13.391 prijava (51,4% od 26.054 prijave) odbačena je. Odnosno, od ukupnog broja kaznenih prijava, oduzmemo li one koje su završile “u ladicama”, DORH u prosjeku godišnje obrađuje samo 12.663, odnosno samo 24% zaprimljenih kaznenih prijava građana ili u prijevodu svaku četvrtu!
Od više od 50.000 kaznenih prijava, finalno, DORH će podignuti samo 3744 optužnice, odnosno samo dvije optužnice po jednom zaposlenom odvjetniku u DORH-u. Nakon daljnjih selekcija, odustajanja i obustava istraga, u radu po kaznenim prijavama ostane samo 2380 predmeta, ili oko 4,6 posto od ukupnog broja kaznenih prijava u godini. Podijelimo li 2380 istraga po kaznenim prijavama sa 1854 državna odvjetnika, dolazimo do prosjeka od 1,2 kaznene prijave po državnom odvjetniku godišnje! Što znači da svaki državni odvjetnik u Hrvatskoj radi i vodi predmet po maksimalno jednoj i pola prijave godišnje, odnosno vodi jedan i pol sudski predmet u godini. Imati takav luksuz da si, npr., jedan hrvatski odvjetnik u privatnoj praksi može priuštiti maksimalno dva sudska predmeta u godini, jednostavno je nemoguće! Međutim, u DORH-u je to statističko pravilo.
Pokazatelj uspješnosti
Kao kriterij uspješnosti u radu DORH-a i državnih odvjetnika može se analizirati i oduzeta imovinska korist počiniteljima kaznenih djela, što bi moglo biti opravdanje za rad i postojanje te institucije. Prema izvješću o radu državnih odvjetništava, u protekloj 2021. godini DORH je od počinitelja kaznenih djela oduzeo vrijednost imovinske koristi u visini od 123 milijuna kuna. Godine 2017. vrijednost oduzete imovinske koristi iznosila je 300 milijuna; 2018. – 178 milijuna; 2019. – 123 milijuna i 2020. godine – 196 milijuna. To znači da Državna odvjetništva više potroše novca iz državnog proračuna nego što ga u državni proračun vrate! Odnosno, državna odvjetništva više koštaju državu nego što kriminalci naprave štete ne uplaćujući novac u državnu blagajnu. Ako ovim podacima dodamo učinkovitost u radu državnih odvjetnika koji vode u prosjeku dva predmeta po kaznenim prijavama i u prosjeku jedan sudski spor, otvoreno je pitanje opravdanosti postojanja te institucije. Ovo je jedna vrlo jednostavna cost-benefit analiza po kojoj DORH ne opravdava ni jedan razlog svojeg postojanja.
Govoreći o troškovima, vrijedi spomenuti i višekratno produljivanje specifičnog ugovorno- radnog odnosa Mladena Bajića u DORH-u. Naime, dosad je njegov mandat na izmišljenom radnom mjestu u DORH-u produljivan četiri puta. Ukupno do dvije godine. Svako produljenje njegova angažmana u DORH-u košta porezne obveznike oko 200.000 kuna godišnje. Na novinarsko pitanje Državnom odvjetništvu – koliko će se dugo u budućnosti produljivati mandat Mladenu Bajiću na poziciji savjetnika, odgovoreno je: Toliko koliko odluči glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek. Inače, Mladen Bajić ne košta porezne obveznike samo 400.000 kuna za dvije godine. Zbog njegovih nezakonitih postupaka u Lori, za vrijeme Domovinskog rata, Hrvatska bi mogla izgubiti više od 10 milijuna kuna, ali to je druga tema.
Primanja
Da je biti državni odvjetnik vrlo unosno zanimanje, svjedoče i dostupne imovinske kartice nekih državnih odvjetnika i zamjenika, koje potvrđuju da se s tim primanjima može sasvim solidno živjeti. Tako na primjer zamjenica županijskog državnog odvjetnika Aida Mikić ima bruto plaću od 24.000 kuna, koliko ima i zamjenica ŽO-a Ksenija Jurin Panić. Zamjenica glavne državne odvjetnice Gordana Haramina Hranilović ima bruto plaću od 35.000, kuna dok glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek ima bruto plaću od 45.000 kuna. I na kraju spomenimo ravnateljicu USKOK-a Vanju Marušić koja prima 38.000 kuna bruto.
Ovo i ovakvo Državno odvjetništvo nužno treba reorganizackakao iju bi postalo jeftinije i učinkovitije. Možda bi kao model mogla biti primijenjena praksa u slučaju kada Republika Hrvatska ima sporove u inozemstvu pa angažira u arbitražama i drugim predmetima odvjetničke urede iz inozemstva koji je zastupaju. Tako bi i u Hrvatskoj DORH mogao angažirati uspješne odvjetnike i odvjetničke urede iz zemlje koji bi bili plaćeni po uspjehu, a ne iz proračuna, kao ovi sadašnji stalnozaposleni.I za kraj vrijedi spomenuti kako je u izvješću o radu državnih odvjetništava više puta spomenuta ideja o osnivanju još jednog – Visokog državnog odvjetništva, prema uzoru na Visoki kazneni sud, od čega će se, nadamo se odustati.