DOBITNIK NOBELOVE NAGRADE ZA MEDICINU POVEZAN S HRVATSKOM: Švedski znanstvenik svoja istraživanja proveo i u suradnji s HAZU-om

Foto: Guliver Image/Jonas Ekstromer/TT News Agency via AP

Proglašenjem dobitnika Nobelove nagrade u kategoriji medicine na Institutu Karolinska u Stockholmu u ponedjeljak počeo je tjedan u kojemu će biti objavljene nagrade i za fiziku, kemiju, književnost i mir, a sami se potonja objavljuje u Oslu.

Nobelova nagrada za ekonomiju, koja se ne temelji na konačnoj oporuci donatora nagrade i izumitelja dinamita Alfreda Nobela, bit će objavljena sljedeći ponedjeljak.

Dobitnik ovogodišnje Nobelove nagrade za medicinu i fiziologiju je Šveđanin Svante Paabo koji je nagrađen za rad na genomima izumrlih hominida i ljudskoj evoluciji, projekt otkrivanja čitavog neandertalskog genoma dovršen 2010., proveo je i u suradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti.

Švedski antropolog i genetičar i jedan od osnivača paleogenetike, dopisni je član HAZU-a.

Neandertalci su neko vrijeme živjeli s modernim ljudima u Europi prije nego što su potpuno nestali prije otprilike 30.000 godina.



“Njegovo je i senzacionalno otkriće ranije nepoznatog hominida Denisova. Pääbo je također otkrio da se genetski transfer dogodio s tih izumrlih hominida na homo sapiensa nakon migracije iz Afrike prije oko 70.000 godina”, objavila je Nobelova skupština u švedskom glavnom gradu.

Također, ona ističe da je taj drevni prijenos gena na današnje ljude važan danas i za fiziologiju, primjerice u proučavanju toga kako naš imunosni sustav reagira na infekcije.

“Otkrivajući genetske razlike koje razlikuju sve žive ljude od izumrlih hominida, njegova su otkrića pružila osnovu za istraživanje onoga što nas ljude čini tako jedinstvenim bićima”, objavio je Nobelov žiri.

Ovaj 67-godišnji švedski znanstvenik koji živi desetljećima u Njemačkoj i radi od 1999. na institutu za evolucijsku antropologiju Instituta Max Planck u Leipzigu, otkrio je 2009. da je došlo do prijenosa oko dva posto gena sa izumrlih hominida na homo sapiensa.

“Taj davni prijenos gena za današnje ljude ima važnost, na primjer na to kako naš imunosni sustav reagira na infekcije. Genetske razlike između homo sapiensa i naših izumrlih najbližih srodnika bile su nepoznate dok nisu identificirane kroz rad Paaboa”, napisala je Nobelova skupština u svojoj odluci.

Paabo, sin dobitnika Nobelove nagrade i biokemičara Sunea Bergströma, zaslužan je za transformaciju proučavanja ljudskog podrijetla nakon što je razvio pristupe koji su omogućili ispitivanje sekvenci DNK iz arheoloških i paleontoloških ostataka.

Njegova ključna postignuća uključuju sekvenciranje cijelog genoma neandertalca kako bi se otkrila veza između izumrlih ljudi i modernih ljudi. Također je iznio na vidjelo postojanje dosad nepoznate ljudske vrste nazvane denisovski čovjek, iz 40.000 godina starog fragmenta kosti prsta otkrivenog u Sibiru.

S ovim 113. Nobelom za medicinu, ukupno je nagrada “za fiziologiju ili medicinu” dodijeljena 226 osoba od njezina osnutka, uključujući samo 12 žena.

Nagrade će biti dodijeljene na godišnjicu Nobelove smrti 10. prosinca, a prati ih novčani iznos od 10 milijuna švedskih kruna po kategoriji.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI