‘DO BOŽIĆA PRIJETI NOVI RAST CIJENA, MOGUĆE I NESTAŠICE!’ Izvor iz Vlade otkriva crni scenarij: Upiru prstom u jednog ministra

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Pred nama je neizvjesna zima, potvrđuju naši sugovornici iz Vlade referirajući se na rast cijena nafte koji se manifestira na rast cijena prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda, a situacija je, po svemu sudeći, toliko kritična da bi bilo dobro početi pripremati zalihe hrane, jer osim što nam do Božića prijeti novi rast cijena, moguće su i nestašice. Da je situacija veoma ozbiljna, jasno je i iz podataka Ministarstva poljoprivrede za razdoblje od 4. do 10. listopada, kada su cijene gotovo svih namirnica drastično porasle u odnosu na isti tjedan prošle godine. Tako je, primjerice, cijena sira porasla za 13 posto, cijena jaja za gotovo 20 posto, maslaca za 61 posto, a cijena svježeg pileta viša je za osam posto.

Najveći rast, koji ujedno najviše zabrinjava vladajuće, jest onaj koji se odnosi na cijene žitarica i uljarica. Naime, veleprodajna cijena suncokreta viša je za 52 posto u odnosu na isti tjedan prošle godine, soje za 42 posto, kukuruza za 44 posto, a sve se to manifestira i na cijenu glatkog brašna koje je u odnosu na prošlu godinu skuplje za 24 posto. Spirala inflacije je nezaustavljiva pa naši sugovornici iz Ministarstva financija očekuju nezaustavljiv lančani rast cijena svih namirnica, od kruha i peciva sve do ulja i mesa, te pritom upozoravaju da cijene goriva i energenata ruše rekorde. Iako su u resoru ministra Zdravka Marića svjesni problematike s kojom se susreće dobar dio ionako siromašnih građana, njima su ruke vezane pa prst upiru prema ministru energetike Tomislavu Ćoriću iz čijeg se resora zasad ne najavljuju nikakvi konkretni potezi kojima bi se olakšala teška svakodnevica hrvatskih građana.

On, naime, neumorno ponavlja kako se nada da je rast cijena energenata kratkotrajan te očekuje stabilizaciju već iduće godine, što baš i nije utjeha za hrvatsku sirotinju. Treba, međutim, znati da rast cijena energenata znači dodatne prihode za koronom opustošeni proračun. Jasno je to iz podataka Agencije za tržišno natjecanje, jer u strukturi cijene benzina država zapravo uzima najviše, čak 60 posto. Za trošarine se iz svake litre benzina plaća oko 40 posto, a PDV u cijeni sudjeluje sa 20 posto. Nabavna cijena goriva u strukturi ima udjel od oko 33 posto, a trgovačke su marže na benzinskim postajama od pet do deset posto. Pojednostavljeno rečeno, prosječan spremnik od 50 litara eurosupera 95 stoji oko 11,10 kuna po litri, ako u svoje vozilo natočite 50 litara tog goriva, u startu državi dajete 330 kuna, odnosno 220 kuna za trošarine i 110 kuna za PDV.


Nabavna cijena goriva u tom spremniku iznosi oko 190 kuna, a trgovci na to računaju maržu od oko 50 kuna. Te su računice svjesni i u raznim prijevozničkim tvrtkama i sindikatima, oni već neko vrijeme upozoravaju da su i bez poskupljenja energenata na koljenima otkako je počela koronakriza, no isto tako nerijetko upravo predstavnici prijevoznika prozivaju ministra Olega Butkovića tražeći od njega rješenja za probleme koji su ih snašli. Rješenja Butković zasad ne nudi, no u njegovu resoru potvrđuju kako je ova kriza golem izazov za ministra. Veliki su izazovi i na Ćoriću, međutim, njime su u Vladi već neko vrijeme nezadovoljni pa ga i u Ministarstvu rada nerijetko kritiziraju tvrdeći da zbog Ćorićeve bezidejnosti Aladrović svako malo mora intervenirati kako bi se sanirala nastala šteta. Šteta bi s vremenom mogla biti sve veća jer se i na globalnoj karti uvelike progovara o svjetskoj energetskoj krizi koja se tek počela razvijati usred naglog porasta potražnje. Konstantan pad ponude bacio je tržište nafte i plina u neviđene probleme, što bi Hrvati također mogli osjetiti na svojim računima za plin.

Usred polemike o presudi za Fimi mediju, Vlada pod pritiskom javnosti doista jest donijela uredbu prema kojoj u idućih mjesec dana ograničavaju cijene goriva u Hrvatskoj pa slijedom toga cijena benzina ne smije prelaziti 11,10 kuna, a dizela 11 kuna, no proizvođači su se odmah digli na noge pa upozorili da će zbog te odluke, kako bi smanjili gubitke na što manju moguću razinu, svoja premium goriva prodavati isključivo do isteka zaliha.



 

Moguće scenarije vezane uz energetsku krizu razradio je nedavno voditelj istraživanja Bank od America Francisco Blanch, objasnivši što nas može zadesiti do početka iduće godine. On je energetsku krizu kojoj danas svjedočimo usporedio s rastom cijena nafte između 2007. i 2008. Naime, početkom 2007. godine nafta je bila na 50 dolara za barel,do kraja te godine cijena se popela na 95,90 dolara za barel, do kraja srpnja 2008. cijene su dosegle rekordnih 150 dolara po barelu, a onda su se strelovito srušile početkom velike recesije. Ako se takav scenarij ponovi, prema Blanchu, velike bi industrijske tvrtke mogle smanjiti proizvodne aktivnosti ili se potpuno zatvoriti, a u tom slučaju nova recesija je neizbježna. Drugi scenarij jest taj da bi povećanje cijena moglo dovesti do povećanja proizvodnje, procjenjuje Blanch koji smatra da bi probleme mogla riješiti i toplija zima od one koja se očekuje, no bez obzira na to, Amerikanci su već upozoreni da se pripreme za veće račune za grijanje, a Ćorić pak na to diskretno priprema i Hrvate. “Postoji mogućnost da će središnja banka usporiti agregatnu potražnju”, najavio je Blanch otkrivajući da to znači da će dopustiti nešto veće kamatne stope te smanjiti količinsko ublažavanje, što će rashladiti ukupan rast i potrošnju energije.

Dok se neki od ovih scenarija ne odvije, energetska kriza ne jenjava, zube je tako pokazala u drugoj najvećoj ekonomiji svijeta, Kini, gdje deseci milijuna ljudi posljednjih tjedana imaju redukciju struje. O kakvom je radikalnom potezu riječ, jasno je iz napisa svjetskih medija koji kažu da u Kini ne rade liftovi, skraćeno je radno vrijeme trgovina, a tvornice su morale smanjiti broj radnih sati te time, razumljivo, i proizvodnju. Problemi s isporukom robe te poskupljenje energenata prelijevaju se evidentno na razinu gospodarskih aktivnosti pa je tri i pol mjeseca prije kraja godine Svjetska banka korigirala ranije procjene rasta u ovoj godini naniže za velik broj država, no u Vladi spuštaju lopticu pa se pozivaju na HNB-ove prognoze prema kojima nas očekuje rast od 8,5 posto, ali i na prognoze MMF-a u kojima se spominje rast od 6,3 posto. Smirivanju strasti pridružio se i HEP iz kojeg tvrde da poskupljenja struje za građane neće biti, no zato poduzetnici nemaju razloga za zadovoljstvo, a razloga za zadovoljstvo nemaju ni stanovnici Zagreba jer iz zagrebačke plinare najavljuju rast cijena plina za tvrtke, i to tri do četiri puta, pozivajući se na kretanja cijene na europskim burzama, međutim, treba napomenuti i da je razlog to što se nisu zaštitili dugoročnim ugovorima dok su cijene plina bile niže pa su sada prisiljeni kupovati ga po basnoslovnim cijenama. Ako je suditi po projekcijama HNB-a, inflacija potrošačkih cijena mogla bi u cijeloj ovoj godini privremeno ubrzati za 2,3 posto, dok se u idućoj godini očekuje blago usporavanje inflacije.

Kako će se do tada snaći građani, teško je pretpostaviti, no izgleda da bi se u nezavidnom položaju mogao naći i onaj dio građana koji od ministra Horvata očekuje užurbanu obnovu svojih potresom porušenih domova. Naime, premda je Vlada po hitnom postupku Saboru poslala izmjene zakona po kojem bi se trebala provoditi obnova u Zagrebu i Banovini, novi zakon obnovu poskupljuje za oko 1,5 milijun kuna. Ipak, u Horvatovu ministarstvu objašnjavaju kako se novim zakonom uz ostalo predviđa ukidanje participacije od 20 posto, s koliko su u obnovi svojih zgrada trebali sudjelovati građani čiji su domovi oštećeni u zagrebačkom potresu, nakon kojega je napravljen golemi propust jer nije proglašena katastrofa. Novac za to sada bi, umjesto građana, trebala namaknuti država, koja ulazi u dodatne troškove zbog odluke da se u obnovu ide i u slučaju nekretnina koje nisu legalizirane. Ministar Horvat nedavno je otkrio kako se očekuje da će izmjene zakona državu godišnje stajati između 1,5 i 1,7 milijardi kuna, no to je, izgleda, cijena koju je država spremna platiti kako bi se proces obnove ubrzao.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI