DIREKTOR HUB-a O PREŠUTNIM PREKORAČENJIMA: Prijeti li nekim građanima dužničko ropstvo?

Screenshot/HRT

U emisiji Otvoreno na HRT-u razgovaralo se o prešutnim minusima. Gosti su bili Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka, Snježana Levar, Hrvatska narodna banka
Stjepan Čuraj, državni tajnik u Ministarstvu financija, Dijana Kladar, odvjetnica, Udruga “Potrošač”, Davor Banović, financijski vještak.

Na pitanje što je prešutni minus Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka rekao je kako je sve počelo početkom 2018. godine izmjenom zakona o potrošačkom kreditiranju i sa spajanjem HNB-a o obračunu efektivne kamatne stope.

“Time je došlo da imamo dvije vrste prekoračenja. Jedno je dopušteno, a drugo prešutno. Na dopušteno su se odnosile sve efektivne kamatne stope, a na prešutno se prekoračenje to nije odnosilo”, rekao je Adrović.


To je riješeno člankom 20 o potrošačkom kreditiranju u kojem je rečeno da se odnosi koji se odnose s klijentima iz tog dijela određuju općim uvjetima svake od banaka. Na konstataciju kako je država ograničila kamatnu stopu, a banke su pronašle rupu u zakonu, Adrović je rekao kako se u zakonu eksplicitno govori da se ograničenje efektivne kamatne stope ne odnosi na prešutna prekoračenja.

“Kod prešutnih prekoračenja nije bilo ograničenja efektivne kamatne stope i tamo je tržište rješavalo stvar”, rekao je Adrović.



Davor Banović, financijski vještak rekao je kako ono što banke rade u Hrvatskoj ne bi mogle raditi u svojim matičnim zemljama.

“Prema mojim informacijama, kamate se kreću od 4 do 8 posto. HNB je morao reagirati i nije mogao dopustiti da banke naplaćuju 17,4 posto kamatu s obzirom da imamo zakonom definiranu najvišu kamatu.”

“U Hrvatskoj primanja većine ljudi nisu takva da mogu podmirivati osnovne životne potrebe. Iako mi koji živimo u Zagrebu imamo osjećaj da postoji nekakvo blagostanje, kada izađete iz Zagreba vidite stvarnu sliku Hrvatske gdje ljudi stvarno ne mogu financirati djecu te idu u kredite. I što se onda dogodi? Čovjek ne razumije dopušteni minus, prešutni minus. Ne dobije dovoljno informacija. Mislim da je to veliki problem”, kazala je Dijana Kladar, odvjetnica iz Udruge “Potrošač”.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI