Nakon objave o prvoj osobi koja je preboljela koronavirus, a potom ponovo oboljela od istog, mnogi su se zapitali kako se to dogodilo i što zapravo možemo očekivati u budućnosti? Mogu li svi zaraženi ponovo oboljeti, pojasnili su prof.dr.sc. Ivan Đikić i ravnatelj Imunološkog zavoda Vedran Čardžić na HRT-u.
“To nam govori da je bila latentna faza bolesti kod pacijenta ili je moguće da je došlo do infekcije novom podvrstom virusa ili da imunitet koji je stvoren u prvoj fazi bolesti nije bio dovoljno snažan, tako da osoba može biti ponovno inficirana”, rekao je i dodao kako je to nešto što se dešava i kod drugih virusa i nije čudno, ali je dosta rijetko.
Đikić je naglasio kako se to ne treba medijski prezentirati kao velika opasnost, zato što je to dio razvoja bolesti i kao takav, zdravstveni sustav će biti sposoban reagirati na takvu varijaciju virusa.
Naglasio je kako statistički epidemiološki pokazatelji govore da je glavna skupina bolesnika onih od preko 80 godina gdje je smrtnost preko 15 posto, nakon 60 godina smrtnost je 6-7 posto. Rekao je kako u ovim godinama dolazi do promjena koje nisu specifične za pojedinca nego su specifične za dob i za odgovor našeg organizma prema virusnim upalama.
Čardžić je naglasio kako se još ni izdaleka ne zna sve o ovome virusu. To nije novi virus, on je iz porodice SARS-a i MERS-a, a još će mutirati i u budućnosti.
“O koronavirusima znamo dosta, ali je opasnost u tome što je to nova podvrsta koja ima različiti genom, različiti način napadanja stanica, koja preživljava puno duže nego što smo mislili. Smatram da on predstavlja jednu enigmu i znanstveni je izazov da ga što prije razumijemo i da shvatimo koji su antigeni na tom virusu na kojima možemo stvarati protutijela i stvarati cjepiva”, rekao je Đikić i dodao kako je ovaj virus za nas još uvijek duboko nepoznat.
SARS je također potekao iz Kine i tijekom epidemije proširio se na 37 zemalja svijeta i trajao je od 2002-2003. godine On je mogao puno kraće preživjeti izvan tijela, ali je bio smrtonosniji. Kod SARSA je smrtnost bila 7-8 posto, kod MERS-a 20 posto.
Đikić je istaknuo kako je prošle godine od gripe umrlo 65 tisuća ljudi te kako se o tome treba govoriti. Važno je cijepiti se zato što bi da nema cjepiva, broj umrlih bio mnogo veći.