DESNICA IMA ODGOVOR NA UJEDINJENJE LJEVIČARA: Završit će sa štitom ili na njemu! ‘Ovo je ispit zrelosti na kojem su uvijek padali’

Foto: Vlado Kos / CROPIX

U listopadu 2021. godine došlo je do još jednog u nizu ‘ujedinjenja’ na desnom političkom spektru i na velika zvona najavljivao se pohod na skupljanje simpatija potencijalnih birača. Govorilo se tada o spremnosti da se preuzme odgovornost za upravljanje državom ako bi došlo do eventualnih prijevremenih izbora zbog kriza koje ne zaobilaze zemlju, kao i niza afera koje pogađaju Vladu HDZ-a i premijera Andreja Plenkovića.

Takozvani Sabor ujedinjenja organizirali su Suverenisti, a pridružili su im se Hrvatska konzervativna stranka, Hrast – Pokret za uspješnu Hrvatsku i Generacija obnove. Za predsjednika je tada izabran Marijan Pavliček, a za supredsjednika Hrvoje Zekanović. Izabrano je i predsjedništvo koje je imalo 10 članova, uz spomenutu dvojicu: Vesna Vučemilović, Ladislav Ilčić, Željko Sačić, Davorin Karačić, Denis Bevanda, Dominik Klemenčić, Marko Milanović Litre i Frano Čirko.

Nema konsenzusa

I nešto više od pola godine nakon velikog skupa u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu teško je reći da je hrvatska desnica pomela neslaganja pod tepih i postigla konsenzus koji bi ih pripremio za ozbiljan izlazak na izbore. U međuvremenu je došlo do formalnog izbacivanja supredsjednika i možda najprepoznatljivijeg člana Hrvoja Zekanovića iz stranke, dok je zapravo Zekanović svoje izbacivanje isprovocirao sam još jednim spektakularnim preokretom u političkoj karijeri i nastupom u Saboru kojim je prozvao vlastite stranačke kolege kao da su iz suprotnog tabora.

Njegov istup vezan uz cijepljenje i posprdno prozivanje kolega s desnice izazvali su novi raskol. Nakon toga Zekanović se često spominje kao još jedan Plenkovićev žetončić, istupa u javnosti s gotovo istim stavom kao i vladajuća većina, no službeno i javno nije ušao u savez s HDZ-om ili nekom od vladajućih stranaka. Domovinski pokret gura svoju priču i Vukovarac Ivan Penava pokušava stranku podići iz pepela nakon odlaska osnivača i brenda Miroslava Škore.



No prema zadnjim ispitivanjima javnog mnijenja, Most je, ne računajući Plenkovićev HDZ, najviše rangirana desnija opcija u državi, a stranke poput HSP-a gotovo da i ne postoje. Što bi se dogodilo da zaista, zbog neke afere ili velike krize, dođe do prijevremenih izbora ili kako bi stranke koje se smatraju desnima krenule u novi redovni izborni ciklus? Marijan Pavliček iz Suverenista rekao nam je da su spremni za razgovore sa svim srodnim strankama te da je onaj skup u Lisinskom bio stavljanje ega po strani. “Mislim da su Suverenisti pokazali najbolji put. Bilo je to ujedinjenje u kojem je prvi put u povijesti ugašeno nekoliko političkih opcija koje su se spojile u jednu, u Suvereniste.

Trijumf Mosta

“Tad je ego prvi put stavljen po strani i to je put koji trebamo slijediti”, rekao je Pavliček i dotaknuo se Zekanovića: “Sa Zekanovićem nemamo kontakt. Naša odluka o izbacivanju bila je ispravna, povukli smo dobar potez, jer da je Zekanović ostao s nama, sada bismo imali velik problem i prijetio bi nam raskol”, zaključio je šef Suverenista.

Iako Pavliček tvrdi da se desnica ujedinila i vjeruje u pozitivnu budućnost, stanje na Cro barometru ne izgleda obećavajuće i jedini koji bi prema trenutnom stanju na terenu mogao imati ulogu u stvaranju nove parlamentarne većine opet je Most.

Most se nakon dugo lutanja profilirao kao desna, konzervativna stranka pogonjena mladim katoličkim simpatizerima i članovima na terenu, no još postoji dosta heterogene populacije unutar stranke i dio Mosta pokušava vagati i s ljevicom te ostaviti prostora za eventualno koaliranje nakon izbora. Upravo se zbog toga sve češće, nekoć dva puta HDZ-ova partnera, spominje kao novog koalicijskog partnera SDP-a na sljedećim parlamentarnim izborima.

Iz Domovinskog pokreta koji je, uz HDZ, na posljednjim izborima osvojio najviše glasova birača desnog i dijela centralnog spektra, stižu pozitivne vibracije kako će do izbora biti više nego spremni te će razgovarati s ideološki srodnim strankama kada do toga dođe. Iako je njihov rezultat na posljednjim parlamentarnim izborima bio Pirova pobjeda jer je HDZ postigao prevelik broj mandata i nije im bio potreban DP da sastave vladu i saborsku većinu, na lokalnim izborima domovinci su osvojili velik broj vijećnika po jedinicama i stvorili kapital za iduće razdoblje. Naravno, Škorin odlazak i raskol u Saboru ostavili su traga, no imaju dovoljno vremena za stabilizaciju.

Pirova pobjeda

S druge strane, ljevica je u pripreme za izbore krenula davnih dana, dok je zeleno-lijeva platforma počela s okupljanjem i od aktivističkih udruga prerasla u političke stranke poput Možemo, Nove ljevice i ostalih, financiranih od raznih sumnjivih fondova iz raznih domaćih i stranih zaklada, ali i od poznatih poduzetnika koji se predstavljaju kao perjanice kapitalizma i slobodnotržišne ekonomije koju spomenuta ljevica navodno prezire.

I tu je naravno SDP koji je pod Peđom Grbinom ulovio konstantu i drži postotak na donjoj granici koja mu omogućuje da, ostvare li Možemo i pridružene lijeve stranke uspjeh na idućim izborima, u poslijeizbornim kalkulacijama dođe do parlamentarne većine puno lakše nego HDZ koji je vrlo udaljen od desnice koja pak zasad nema dovoljnu naklonost birača. Iako se i SDP raskolio i nekoć istaknuti članovi sada u Saboru predstavljaju “socijaldemokrate” te je čak i bivši im šef Davor Bernardić najavio novu stranku, postoji velika vjerojatnost da će se pod sintagmom rušenja HDZ-a i Plenkovića uoči ili nakon izbora svi ujediniti.

Do redovnih parlamentarnih izbora ostale su dvije godine, što je u hrvatskom političkom prostoru dosad bio dug period, no u vremenima postepidemijske krize, rastuće inflacije i neizvjesnosti zbog sankcija koje Europska unija nameće Rusiji vrlo bi se lako mogla pojačati i nestabilnost unutar zemlje te potaknuti na prijevremene izbore.

U svemu ulogu ima i predsjednik Zoran Milanović koji je prema mnogima i dalje trenutno najistaknutiji desničar, iako ga je na vlast dovela ujedinjena ljevica, njegova nepredvidljivost i ‘udaranje’ po svima uvelike utječu i na kretanja među političkim strankama i pitanje je koga će više prozivati u budućnosti te na koga će bacati sumnju i skretati pozornost.

Veliki ego

Ako, kao dosad, nastavi udarati po HDZ-u, a uz suverenističke stavove prešutno davati vjetar u leđa desnijim opcijama, i ujedno nastavi razjarivati salonsku i intelektualnu ljevicu, desne stranke imale bi mogućnost okrupnjavanja i rasta popularnosti do idućih izbora. Ipak, prema svemu viđenom od početka hrvatske samostalnosti, desnica je u prijelomnim trenucima uvijek padala na ispitu političke zrelosti i spremnosti na zatomljavanje ega te se raspadala ili vraćala pod skute HDZ-u. U svakom slučaju, desnica će se uskoro ponovno naći na prijelomnoj točki i glavni predstavnici hrvatske desnice izbore će završiti na štitu ili sa štitom…

Facebook Comments

Loading...
DIJELI