Danas sastanak Vlade i sindikata! Evo što poručuje ministar Alardović

Goran Mehkek/Cropix

U Ministarstvu rada i mirovinskog sustava danas se održava sastanak sa sindikatima i poslodavcima o izmjenama šest zakona kojima se želi regulirati mogućnost ostanka u svijetu rada i nakon 65. godine.

Radi se o izmjenama Zakona o radu, Zakona o državnim službenicima, Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i regionalnoj samoupravi, Zakona o zdravstvenoj zaštiti, Zakona o odgoju i obrazovanju te Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Vlada će stimulirati one koji žele ostati dulje na tržištu rada, i to tako da će mirovina rasti 0,34 posto za svaki mjesec duljeg ostanka na tržištu rada, a najviše za pet godina. To znači da će onaj koji bude želio raditi do 70. imati čak 20,4 posto veću mirovinu

“Ono na što ćemo se fokusirati je predstavljanje izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju, ali i izmjenu drugih pet Zakona. Nakon rasprave i dogovora puštamo te zakone u javnu raspravu. Zakon će nakon toga ići u hitnu proceduru i očekujemo da će do 1.1.2020. biti usvojen“, rekao je ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović za N1 televiziju.

Aladrović se osvrnuo i na povlaštene mirovine. “Teško se oteti dojmu da u ovom trenutku kada smo najavili ove izmjene koriste posebni propisi za politizaciju. Kad gledamo o tome kako se isplaćuju mirovine po posebnim propisima, ove godine u HZMO-u je 5,9 milijardi kuni predviđeno za mirovine po posebnim propisima. One sigurno nisu ključni efekt u održivosti mirovinskog sustava. Kada gledamo broj posebnih mirovina po osnovi braniteljskih mirovina njihov broj ne raste, njihov broj pada. Sve mirovine po posebnim propisima se isplaćuju iz općih priroda proračuna. Povlaštene mirovine još se neće dirati“, pojasnio je Aladrović.

Što se tiče rada nakon 65. godine i bojazni sindikata da bi se tu moglo raditi o zamki, Aladrović je kazao kako on zamku ovdje ne vidi. “Ono što ćemo mi omogućiti je pravo na rad nakon 65. godine. Onima koji žele i mogu ostati na tržište rada. Mi smo dugoročno utjecali na adekvatnost čitavim nizom aspekata i ove mirovinske reforme. Što se tiče adekvatnosti, učinili smo već dosta toga”, rekao je Aladrović.



Upitan o uvođenju nacionalnih mirovina, Aladrović je rekao kako je odjek u javnosti manje-više pozitivan. “Ono što ja mogu najaviti, mi smo uvođenje nacionalne mirovine Uvrstili u nacionalnu strategiju socijalne skrbi. To je jedan od ciljeva koje ćemo zasigurno ispuniti. Za pet dana u petak kreće s radom velika radna skupina koja će raditi upravo na nacionalnim mirovinama. Po našim procjenama, tu je između 53 i 55 tisuća ljudi. S 1.1.2021. ćemo krenuti s implementacijom nacionalnih mirovina”, ističe ministar.

Oporba sada zaziva ostavku Marka Pavića koji je utrošio 2 milijuna kuna poreznih obveznika na kampanju protiv referendumske inicijative 67 je previše. “Prije svega, kolega Marko Pavić je ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije i zaista ne vidim razlog zašto bismo sada komunicirali o njegovoj možebitnoj odgovornosti. Kao što smo i ranije komunicirali, dugoročan trošak do 2040. zaista iznosti 45 milijardi kuna. Upravo iz tog razloga, mi smo predložili komplementarne izmjene Zakona o radu, odnosno ostalih zakona iz radnog zakonodavstva, tih šest zakona koji će taj fiskalni efekt umanjiti odnosno na taj način ćemo troškove kojima se izlažemo u budućem vremenu bitno umanjiti. Baš zato šaljemo istu poruku, a to je dugoročan ostanak u svijetu rada, duži ostanak u svijetu rada što će rezultirati većom uplatom doprinosa, što će rezultirati povećanim prihodima državnog proračuna i što na kraju krajeva povećava visinu mirovina za one koji se duže zadrže u svijetu rada”, zaključio je Aladrović.

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel rekao je da će danas vidjeti o kakvom se prijedlogu zakona radi. Napomenuo je da Zakonu o mirovinskom osiguranju razgovora nema, jer se njega, ako će ga se mijenjati morati mijenjati identično kakva je njihova inicijativa te je dodao da žele informacije koji se to ostali zakoni mijenjaju i u kojem pravcu. Drži da izmjena tih šest zakona ne treba mijenjati po hitnoj proceduri, već da bi bilo dovoljno promijeniti samo zakon koji se odnose na njihovo referendumsko pitanje.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI