Već i ‘vrapci na grani znaju’ da nas čeka teška i duga jesen. S jedne strane, ukida se moratorij na ovrhe, a s obzirom da mnogi ljudi još uvijek nisu vratili svoje prihode na razdoblje prije koronakrize i bit će im teško otplaćivati kredite i razne druge dugove, vjerojatno će se ponovno naći u “začaranom krugu blokade”.
Financijska situacija u državi nije blistava, a kako je jučer istaknuo ministar financija Zdravko Marić, prema preliminarnim podacima u šest mjeseci ove godine proračunski prihodi dosegnuli su 60,4 milijardi kuna, rashodi 77,1 milijardi, dok je deficit proračuna iznosio 16,7 milijardi kuna.
“Od početka izbijanja pandemije Covida-19 do jučer zabilježeno je 17 milijardi kuna manje fiskaliziranih računa u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Naime, ove godine fiskalizirano je 105,7 milijardi kuna, a u istom razdoblju prošle godine 122,7 milijardi kuna”, rekao je Marić. Dodao je da su ti podaci bitni jer fiskalizacija pokriva gotovo trećinu prometa u gospodarstvu.
Od početka godine do jučerašnjeg dana, prihodi su dosegnuli 75,9 milijardi kuna, što je otprilike 10 posto manje nego u istom razdoblju 2019. godine. U pripremi je prijedlog proračuna za 2021. godinu, a Ministarstvo financija uputilo je u javno savjetovanje paket poreznih zakona. To su porez na dohodak, na dobit, PDV i fiskalizaciju u prometu gotovinom. Predlaže se snižavanje poreznih stopa s 24 na 20, s 36 na 30 te s 12 na 10 posto.
Je li baš sve tako crno ili nam ipak dolazi svjetlija budućnost za portal Dnevno komentirao je ekonomski analitičar Damir Novotny.
On smatra da je svako porezno rasterećenje dobrodošlo. “Hrvatska ima vrlo visoko porezno opterećenje dohodaka koje stvaraju poduzeća, ali i dohodaka koje stvaraju kućanstva odnosno mi građani. To je posljedica rastuće javne potrošnje u razdoblju između gospodarske krize 2009. i ove koronakrize i pada ekonomske aktivnosti. U spomenutom razdoblju, javna potrošnja je rasla brže od stopa gospodarskog rasta, a u svim proteklim godinama Vlade su povećavale porezna opterećenja”, rekao je Novotny.
Još je jednom ponovio kako je ovo dobrodošao smjer rasterećenja iako su to još uvijek visoke porezne stope poreza na dohodak i poreza na dobit. On smatra da je porez na dobit za male poduzetnike od 10 posto itekako dobar iako je još uvijek veći nego što je u europskim zemljama. Istaknuo je primjer Irske koja ima porez na dobit od pet posto te Njemačke koja ima stopu poreza na dobit od 15 posto.
“U tom kontekstu treba nastaviti porezno rasterećenje i to dohodaka poduzeća, ali i dohodaka kućanstava”, istaknuo je Novotny.
Javni i državni sektor moraju provesti reforme
Osvrnuo se i na poreze na potrošnju koji su također vrlo visoki, a i tu će se rasterećenje morati nastaviti. “U ovoj krizi hrvatski građani ne mogu biti toliko opterećeni porezima kao što su do sada bili. Potrošnje neće biti ili će pak građani ići u susjedne zemlje koje imaju niže poreze na potrošnju i tamo kupovati razne proizvode”, rekao je i dodao kako se to jednostavno mora dogoditi jer se “Hrvatska integrira u svoje okruženje”.
No, tada dolazimo do drugog dijela problema, a to su rashodi, kaže Novotny. Objasnio je to činjenicom da ako se s jedne strane smanjuju prihodi tada bi se morali i rashodi smanjiti. “To je bolna točka o kojoj govorimo već godinama, ako ne i desetljećima. Naime, javni i državni sektor u cjelini moraju provesti reforme kako bi se smanjili troškovi tzv. proizvodnje javnih usluga”, naglasio je Novotny.
Naime, prema njegovom mišljenju, “javni sektor nije ovdje sam po sebi da bi stvarao radna mjesta već je taj sektor u funkciji građana, poduzetnika i poduzeća”. Stoga, nastavio je, javne usluge moraju biti jeftinije, a da bi se došlo do toga moraju se provesti reforme i sniziti troškovi. “Dakle, rashodovna strana se mora smanjiti”, rekao je.
Na upit o tome ako se smanji broj zaposlenih u državnom i javnom sektoru, ljudi će ostati bez posla i povećat će se nezaposlenost te što će se tada dogoditi, Novotny je odgovorio da se pitanje tiče naših strukturnih problema na tržištu rada. “Naši sugrađani odlaze na inozemna tržišta rada poput Irske. Čak je i jedan bivši saborski zastupnik Živog zida, koji je inače doktor povijesnih znanosti otišao u Irsku i sada radi na niže rangiranom poslu, daleko ispod svoje formalne naobrazbe. Dakle, ukoliko su uvjeti na tržištu rada dobri, naši ljudi će otići i raditi na nisko rangiranim poslovima. U Hrvatskoj danas imamo situaciju da nema tko pobrati ljetinu, a to se ponavlja već godinama”, rekao je Novotny.
Ti strukturni problemi se moraju riješiti. On smatra kako nitko u Hrvatskoj ne može reći da nema dovoljno radnih mjesta, posebice u poljoprivredi. No, problem je u tome, kaže, što je veliki dio građana naviknut na komoditet zaposlenosti u državnom sektoru i relativno nisku opterećenost svog radnog mjesta te imaju osjećaj da nema potrebe raditi niže plaćene poslove. “To će se morati promijeniti jer ako se ne promijeni, Hrvatska je osuđena na dugoročnu stagnaciju”, rekao je Novotny.
Zaduživanje države ne ide u prilog oporavka gospodarstva
Osvrnuo se i na proračun za sljedeću godinu. “Pad ekonomske aktivnosti u ovoj godini će izazvati manjkove, a već se zna da će biti manjak od najmanje 20 milijardi kuna iako je vjerojatnije da to bude od 20 i 25 milijardi kuna. Nešto će turistička sezona u drugom dijelu godine ublažiti te probleme, ali sigurno će razlika između prihoda i rashoda biti takva. To će značiti da će se Vlada morati zadužiti. No, zaduživanje nikako ne ide u prilog oporavka gospodarstva. Naime, što se više država zadužuje to je teži oporavak”, istaknuo je.
Stoga, smatra on, kako novo zaduženje nije dobro rješenje, a Vlada bi morala napraviti ozbiljne promjene na rashodovnoj strani državnog proračuna i po mogućnosti uravnotežiti. Spomenuo je i novce koje ćemo dobiti iz EU-a, ali oni se ne mogu i ne smiju koristiti za krpanje proračunskih manjkova. Cilj tih europskih mjera je da se taj novac investira u onim dijelovima hrvatskog gospodarstva koji bi stvorili nova dugoročna održiva radna mjesta.
Time bi i hrvatska ekonomija bila otpornija na neke buduće vanjske šokove kakvi će sigurno doći. “Nažalost, ne očekujem velike zahvate na rashodovnoj strani državnog proračuna, a smatram kako u ovoj situaciji nije dobra nabava borbenih zrakoplova. U ovom trenutku treba ‘stati na loptu’ i razmisliti što je nužno napraviti. U krizi 2009. godini rashod državnog proračuna bio je 90 milijardi kuna, a ove godine je planirano 144 milijardi kuna.
“Ako je prije 11 godina državni sektor mogao živjeti sa 90 milijardi kuna, ne vidim razloga da ove godine taj sektor ne bi mogao živjeti sa 144 milijardi kuna. Svi se moraju prilagoditi okolnostima. Privatni sektor će se prilagoditi. To je zdrava logika i nema velike ekonomske mudrosti. Kada nema novaca, ne može se ni trošiti”, naglasio je Novotny dodavši kako je ključno da se Vlada usmjeri prema reformama u zdravstvu, školstvu i javnoj upravi, na ta tri segmenta javne potrošnje. Uz to, treba povećati kapacitete za povlačenje novaca iz europskih fondova.
“Mislim da će jako važne biti investicije koje su već započele ili koje se planiraju, a financiraju se iz europskih fondova te da ćemo se brže oporaviti nego što je to bilo 2009. godine”, zaključio je Novotny.