Cijene nafte na svjetskim tržištima prošloga su tjedna porasle za otprilike jedan posto, znatno manje nego u tjednu ranije uslijed rasta broja zaraženih Covidom-19 u svijetu, a za nove smjernice investitori čekaju ovotjednu odluku OPEC-a i Rusije o razini proizvodnih kvota u idućim mjesecima.
Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna ojačala 1,12 posto, na 43,24 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,84 posto, na 40,55 dolara.
Nakon tjedna ranije, kada su cijene nafte skočile za otprilike 4 posto, prošli tjedan rast cijena nafte bio je skroman, pod utjecajem rasta broja zaraženih Covidom-19 koji je naveo nekoliko američkih saveznih država da nametnu ograničenja putovanjima svojih građana, što bi moglo nagristi oporavak potražnje za naftom u najvećem svjetskom potrošaču.
Ipak, u petak su cijene nafte porasle više od dva posto zahvaljujući reviziji naviše prognoze Međunarodne energetske agencije (IEA) o naftnoj potražnji u ovoj godini i to za 400.000 barela dnevno, na 92,1 milijun barela.
Cijene nafte snažno su se oporavile od najnižih razina u zadnjih 20 godina zabilježenih u travnju, nakon što su OPEC i njegovi saveznici, uključujući Rusiju, skupina poznata pod nazivom OPEC+, smanjili svoju proizvodnju za rekordnih 9,7 milijuna barela dnevno na rok od tri mjeseca, počevši od svibnja.
OPEC-ov zajednički odbor za monitoring sastat će se u utorak i srijedu kako bi preporučio novu razinu smanjenja proizvodnje. Očekuje se da će OPEC+ popustiti rezove u proizvodnji budući da su se globalna potražnja i cijene nafte oporavili.
“Planirano ublažavanje rezova u proizvodnji OPEC+ idućega mjeseca i moguć oporavak američke proizvodnje mogli bi ojačati pritisak na strani ponude u toj jednadžbi”, navodi Stephen Innes, glavni strateg pri AxiCorpu u svojem komentaru.
Od važnijih zbivanja na globalnom naftnom tržištu, u petak je Libija po prvi put u zadnjih 6 mjeseci isporučila sirovu naftu na svjetsko tržište, nakon blokade istočnih snaga, no potom je od nedjelje ponovno zaustavljen sav njezin izvoz zbog više sile.
Libijska Nacionalna naftna kompanija optužila je Ujedinjene Arapske Emirate da su instruirali istočne snage u libijskom građanskom ratu da ponovno nametnu blokadu izvoza nafte.
Naftom bogata Libija nema stabilnu vlast od 2011. godine kada je svrgnut Moamer Gadafi te ima dva parlamenta i dvije vlade, a ulice su često pod kontrolom naoružanih skupina i poprište povremenih sukoba.
Vlada Nacionalnog jedinstva (GNA) u savezu je s Turskom i Katarom, a suparničku libijsku Nacionalnu vojsku (LNA) potpomažu Egipat, Rusija i Ujedinjeni Arapski Emirati te Francuska.