CIJENA DEMOKRACIJE: Izbori su nas koštali 78,5 milijuna, ali nisu uključeni svi troškovi

Ilustracija

Za provedbu srpanjskih izbora za Hrvatski sabor potrošeno je 78,5 milijuna kuna, pokazuje izvješće Državnog izbornog povjerenstva (DIP) o utrošku sredstava, koje nije cjelovito jer u ukupne rashode još nisu uključeni svi troškovi.

Nije uključen iznos naknade troškova izborne promidžbe od oko dvadesetak milijuna kuna, potom završni obračuni naknada za rad izbornih tijela te materijalnih troškova izbornih povjerenstava izbornih jedinica, kao ni troškovi provedbe izbora u hrvatskim diplomatsko-konzularnim predstavništvima.

Bez tih stavki teško je uspoređivati cijenu srpanjskih izbora s izborima za Sabor održanim prije četiri godine, u rujnu 2016., koji su stajali nešto više od 122 milijuna kuna.

Ipak, iz objavljenog Izvješća vidljivo je da je struktura troškova ostala ista, i na srpanjskim izborima glavnu stavku čine naknade za rad izbornih tijela (57,9 milijuna) te materijalni troškovi (20,6 milijuna), odnosno troškovi izbornog materijala poput glasačkih listića, kutija, obrazaca i informatičke podrške provedbi izbora u kojoj je glavnu riječ imala tvrtka APIS IT, čije su usluge stajale gotovo 10 milijuna kuna.

Kada je riječ o naknadama za rad izbornih tijela, glavninu čine naknade za rad biračkih odbora (34,6 milijuna) u kojima je bilo angažirano gotovo 70.000 ljudi. Zbog propisanih epidemioloških mjera, koje su uključivale nošenje zaštitnih maski, čestu dezinfekciju ruku i radnih prostora, ali i glasovanje osoba zaraženih koronavirusom te onih u samoizolaciji, izbori su za njih bili vrlo zahtjevni.



Za svoj rad članovi biračkih odbora u Hrvatskoj dobivaju po 300 kuna neto, a predsjednik i njegov zamjeniku po 400 kuna neto, 50 kuna više nego prije četiri godine.

U inozemstvu, gdje se glasovalo dva dana, naknade su nešto više, za predsjednika i njegova zamjenika iznose po 500 kuna neto, a za članove biračkih odbora po 400 kuna neto.

Za rad općinskih i gradskih izbornih povjerenstava isplatit će se 12,4 milijuna, odnosno 5,8 milijuna kuna, a za rad izbornih povjerenstava 12 izbornih jedinica 1,4 milijuna.

Sucima i istaknutim pravnicima po 6000 kuna

Naknade za njihov rad nisu se mijenjale u odnosu na 2016., pa će tako članovi stalnog sastava izbornih povjerenstava izbornih jedinica, koji dolaze iz redova sudaca i istaknutih pravnika, dobiti po 6000 kuna neto.

Članovima stalnog sastava izbornog povjerenstva Grada Zagreba određena je naknada od po 5500 kuna neto, a u ostalim gradovima i općinama ovisno o opsegu posla, odnosno broju biračkih mjesta koje su pokrivali.

Tome treba dodati trošak naknada za rad stručnih timova u izbornim povjerenstvima (2,7 milijuna), za rad djelatnika Porezne uprave (oko pola milijuna kuna), informatičkih koordinatora (240.000), Etičkog povjerenstva (65.000).

Stavka čiji konačan precizan iznos još nije poznat je naknada troškova izborne promidžbe. Prema neslužbenim izračunima iznosit će oko 20 milijuna kuna, no koliko točno znat će se kad DIP završi nadzor izbornog financiranja.

Pravo da im država naknadi izborne troškove imaju stranke i neovisne liste koje su dobile više od pet posto glasova birača izborne jedinice, stranke čiji su kandidati za zastupnike nacionalnih manjina izabrani u Sabor, izabrani manjinski zastupnici koje su kandidirali birači i udruge nacionalnih manjina, te kandidati za zastupnike manjina koje čine manje od 1,5 posto stanovništva koji nisu izabrani, ali su dobili više od 15 posto glasova birača izborne jedinice.

Za svako osvojeno zastupničko mjesto stranke, neovisne liste i manjinski kandidati imaju pravo na naknadu od 135.000 kuna, s time da naknada ne smije premašiti stvarno ostvarene izborne troškove.

Primjerice, Robert Jankovics, ponovno izabrani zastupnik mađarske nacionalne manjine, ima pravo na spomenutu naknadu, ali samo do razine ostvarenih troškova, a u njegovu slučaju to je 112.000 kuna.

Ranije se znalo događati da neki izborni sudionici od države dobiju višestruko veću naknadu od stvarnih troškova, pa su na određeni način zarađivali na promidžbi, no sada to više nije slučaj.

Pravo na umanjeni iznos naknade, 22.500 kuna, imaju stranke i neovisne liste koje su dobile više od pet posto glasova, ali nisu osvojile mandat. To se dogodilo Marini Budimir koja je bila na listi Mosta u 5. izbornoj jedinici, osvojila je 5,78 posto glasova, ali ne i mandat.

HDZ-u 8,9 milijuna kuna, Restart koaliciji 5,5 milijuna kuna, Škori 2,2 milijuna...

Na 20.250 kuna naknade mogu računati kandidati za zastupnike nacionalnih manjina koje čine manje od 1,5 posto stanovništva koji nisu izabrani u Sabor, a dobili su više od 15 posto glasova izborne jedinice.

Uzme li se u obzir da se za svaki osvojeni mandat dobiva naknada od 135.000 kuna, to znači da bi HDZ-u trebalo pripasti 8,9 milijuna kuna, Restart koaliciji 5,5 milijuna kuna, Škorinom Domovinskom pokretu 2,2 milijuna, Mostu 1,1 milijun itd.

Ipak, za konačne izračune treba pričekati da DIP završi svoj nadzor jer ako utvrdi da se neki od izbornih sudionika nije držao zakona, može dijelom ili u cijelosti ostati bez naknade.

Naknada izbornih troškova isplaćuje se u roku 15 dana od dana kada DIP objavi svoje izvješće o nadzoru, odnosno u roku 75 dana od dana objave konačnih rezultata izbora, a to je bilo 16. srpnja.

Facebook Comments

loading...
Loading...
DIJELI