BUDITE NA VELIKOM OPREZU: U hranu nam se svašta podvaljuju! Ovo bi doista trebali izbjegavati

Dnevno

Nerijetko su financije te koje diktiraju kupovinu namirnica u trgovačkim lancima pa se veliki broj građana spletom okolnosti odlučuje za kupnju proizvoda čija je cijena niža od drugih na polici. No, isto tako često se oni koji posežu za povoljnijim proizvodima razočaraju njime već pri prvom kušanju spoznajući da je njegova kvaliteta upitna.

Stručnjaci upozoravaju da prilikom kupnje treba voditi računa o kvaliteti proizvoda jer je globalna prehrambena industrija sklona izdavanju lažnih proizvoda, zbog čega se godišnje gubi od 10 do 15 milijardi dolara.

Prema pisanju Chatelainea, med je jedna od namirnica kod čije se proizvodnje najčešće laže. Potrebno je uložiti dosta novca u izradu pa ga mnogi proizvođači miješaju s jeftinim kukuruznim sirupom, a riječ je i o prevari koja može biti opasna za ljudsko zdravlje jer osobe koje moraju paziti na razinu šećera u krvi ni pod koju cijenu ne bi smjele koristiti kukuruzni sirup i slične zaslađivače pa je zato najisplativije kupiti pravi med kojega je moguće pronaći kod lokalnih proizvođača na obiteljskim gospodarstvima.


Ulje i med

Na obiteljskim gospodarstvima poželjno je kupovati i maslinovo ulje, jer upravo je ovaj proizvod jedan od onih na kojem se nerijetko vara pa tako nerijetko na deklaracijama stoji da je ulje proizvedeno u Italiji, dok je ono zapravo ondje samo punjeno u boce, a stiglo je iz nepoznatih krajeva te je razrijeđeno jeftinijim uljima.

Ako primijetite da je cijena maslinova ulja niska, možda je najbolje da ne posežete za njim. Šokantan je podatak iz 2016. godine kada je jedna tvrtka varala kod proizvodnje parmezana pa su tako pakiranja punili s malo sira i puno piljevine. Inače je samo sir koji nastaje u talijanskoj regiji Emilia Romagna jedini koji se smije nazivati parmezanom, a premda slične sirove proizvode oni to ime ne smiju nositi.



Da ni hrvatski potrošači nisu izuzeti od prijevara otkrili su svojedobno podaci Državnog inspektorata o ispravnosti hrane na našem tržištu. Krivotvorenje hrane, lažiranje podataka na deklaracijama i slabija kvaliteta proizvoda otkrivena je još prije dvije godine od Poljoprivredne inspekcije koja je uzorke hrane s polica hrvatskih supermarketa slala na testiranja. Nisu ti proizvodi zdravstveno neispravni, ali je problematično njihovo deklariranje.

Jedan od primjera je bućino ulje, od deset ponuđenih na polici njih osam je krivotovreno. Riječ je o skupom ulju, a posebnu pozornost valja obratiti na kupnju onog industrijskog. Naime, kemijska analiza pokazala je da sastav sterola koji je karakterističan za ovo ulje ne odgovara zahtjevima proizvoda.

Dakle, 80 posto proizvoda bilo je označeno kao sto posto bućino ulje, a u realnosti je imalo dodatak nekog drugog ulja. I kod kupnje već pripremljenog, upakiranog mljevenog mesa u trgovinama valja biti oprezan jer 33 posto uzoraka ima slabiju kvalitetu od navedenog.

Najčešće nepravilnost bila je da je omjer kolagena i bjelančevina veći od propisanog. Omjer kolagena i mesnih bjelančevina iskazan je kao postotak kolagena u odnosu na mesne proteine, a uzorkovanje pokazuje da je sirovina odnosno meso koje se koristi za mljevenje bilo lošije kvalitete od potrebnog jer je sadržavalo više vezivnog tkiva, a manje mesa od propisanog”, poručivali su iz Inspektorata.

Uz to, skoro polovica maslinovih ulja s polica je užegla, kisela, obiluje talogom te nije dobro označena. Deset posto meda je krivotvoreno, a trećina se ne smije izravno konzumirati, nadalje su problematične mineralne vode, na šest posto proizvoda deklaracije lažno navode minerale koji se u vodi uopće ne pojavljuju, a u 16 posto ovčijih i kozjih sireva umiješan je kravlji sir.

Više od šestine uzoraka mlijeka ima manje mlijeka no što je to dozvoljeno, a svaki peti kruh ima više soli no što je propisano.

Dodaju li se tome povlačenja proizvoda s polica koja su se zaredala jasno je da imamo razloga za brigu i dodatnu provjeru deklaracija.

 

Facebook Comments

Loading...
DIJELI