BROJKA KOJA OTKRIVA RAZMJERE KATASTROFE! Pozadina propasti hrvatske poljoprivrede

Foto: Facebook

Samoodrživa poljoprivreda pojam je to o kojem se godinama progovara u Hrvatskoj, ali razne teorije, raznih stručnjaka nikada se nisu pretočile u praksu. A koliko je važno ulagati u domaću poljoprivredu svjedočimo sada kada je koronakriza pritisnula cijeli svijet, što je dovelo do zatvaranja granica. Usred tih nedaća nimalo ugodno ne zvuči spoznaja da Hrvatska trenutno sama sebe ne može prehraniti.

Sjetili su se toga ovih dana i u sabornici pa se ondje povela rasprava o Vladinim mjerama za pomoć poljoprivrednicima pogođenima koronakrizom. Mjere koje su predstavili vladajući obuhvaćaju odgodu plaćanja po zahtjevima za povrat, ali i dugoročniju otplatu po utvrđenim rokovima. Poljoprivreda je tema o kojoj je nerijetko i prije krize u saborskim klupama, ali i u svojim javnim nastupima, progovarao Miro Bulj koji i sada smatra da su Vladine mjere nedovoljne.

Uvozimo preko tri milijarde eura poljoprivrednih proizvoda”, upozorio je Bulj tijekom saborske rasprave, napominjući da samo u njegovoj Dalmaciji ima toliko neobrađenog zemljišta da bi se moglo nahraniti 11 tisuća ljudi. No, upravo je uvoz jedna od boljki koje guše domaću poljoprivredu, zna to dobro i Bulj.

”Vlada se mora obvezati da će i nakon koronavirusa domaći poljoprivrednici imati kanale za prodaju svojih proizvoda. Ne smijemo dopustiti da se nakon epidemije na velika vrata vrate uvozni lobiji”, kazao je zastupnik, na čije se riječi nadovezao i profesor Ivan Lovrinović koji smatra da su nam potrebna skladišta, sušare, i hladnjače u koje treba ulagati. Uz to, valja zajamčiti poljoprivrednicima otkup te dati povoljne uvjete za sjetvu.

Što treba učiniti, dakle zna se, a što su zapravo poljoprivrednici dobili?



Resorno ministarstvo predložilo je primjenu mehanizama fleksibilnosti između fondova te prenamjenu 100 milijuna kuna za dodatnu potporu osjetljivim sektorima, točnije uvođenje interventnih mjera, ali uz odobrenje Europske komisije. Radi ograničenja prometa i rasta manipulativnih troškova pri izvozu proizvoda na europsko tržište predložene su i nove mjere državnih potpora, kao i potpora malih vrijednosti.

Financirat će se i privremena obustava ribolova, a time će se nastojati nadoknaditi gubici u ovom sektoru, koji će uslijediti kroz narednih nekoliko mjeseci. Također će se povećati sredstva za potpore malih vrijednosti za sektor ribolova i akvakulture. Od Europske komisije planira se tražiti financiranje ambalaže za ribarske proizvode, a privremeno će se osloboditi od plaćanja naknade za pristojbe, kao i ostala davanja koja su vlasnici plovila i uzgajivači morske ribe i školjaka morali plaćati.

”HAMAG BICRO uspostavit će novi financijski instrument Mikro zajam za ruralni razvoj za obrtna sredstva“, ističe se uz ostalo na stranicama Vlade, na kojima su istaknute mjere za pomoć malim poljoprivrednicima.

Da bi tijekom krize seljacima trebalo oprostiti naplatu državnog zemljišta te na taj način pomoći poljoprivredi vjeruje pak predsjednik Nezavisnih hrvatskih seljaka Mato Mlinarić koji sugerira da bi ARKOD trebalo decentralizirati te produljiti rok za prijavu poticaja, ali i osmisliti mjere za osiguranje samodostatnosti u opskrbi hranom. ”Krizu treba iskoristiti za osmišljavanje dugoročnih mjera uz čiju će primjenu Hrvatska biti samostalna po pitanju hrane, Hrvatska treba jaku proizvodnju hrane koja je godinama uništavana”, drži Mlinarić. A prema podacima njegove udruge Hrvatska trenutačno zadovoljava vlastite potrebe za junećim mesom te jajima, dok primjerice uvozimo 50 posto potrebnog ulja.

”Trenutna situacija u društvu i gospodarstvu, uzrokovana pandemijom korona virusa, razotkrila je niz slabosti sustava koji je uspostavljan desetljećima, a koji je rezultirao činjenicom da je Hrvatska danas visoko ovisna zemlja o uvozu hrane, te da je njezina samodostatnost za poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima ispod 50%. Slom hrvatskog stočarstva, posebice govedarstva, jedna je od najvećih i najsloženijih opasnosti koje prijete hrvatskom gospodarstvu. Opskrba tržišta mlijekom i mesom iz domaćih izvora je dobrim dijelom poremećena, a u nastavku će značajno zaoštriti nedaće izazvane globalnim gospodarskim krizama, kao i našom dužničkom krizom. Zbog specifičnosti stočarske proizvodnje posljedice zaoštravanja krize u tom dijelu prehrambenog sustava bit će dugoročne, a dobrim dijelom i nesagledive”, upozoravaju iz Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Život iz koje godinama upozoravaju na zanemarivanje obiteljsko poljoprivrednih gospodarstava pri čemu se favoriziraju veliki proizvodni sustavi, kao i prehrambbeni proizvodi nižih cijena no upitne kakvoće-.

”Ovih dana, u uvjetima globalne krize uzrokovane pandemijom korona virusa, takva politika dolazi na naplatu. Od tri obroka koja se danas dnevno konzumiraju u našoj Domovini, dva su podrijetlom iz uvoza. Proizvodnja goveđeg mesa ovisna je o uvozu teladi za tov od preko 90%, proizvodnja mlijeka je ispod 400 milijuna kilograma na godinu, a Hrvatska je u Europskoj uniji, proporcionalno broju stanovnika, najveći uvoznik živih svinja i svinjskog mesa. Ne treba niti spominjati da je slična situacija i u sektoru voćarstva. Ovakvi pokazatelji poljoprivredne proizvodnje ukazuju da bi Hrvatska, ukoliko se zatvore granice na 3-4 mjeseca, bila suočena s nestašicom većine poljoprivredno-prehrambenih proizvoda”, poručuju iz ove udruge dodajući da mjere ne olakšavaju privrednicima i poljoprivrednicima već im se omogućava samo odgoda obveza na određeno vrijeme, a to može stvoriti veće opterećenje u doglednoj budućnosti te pritisak na ionako krhku ekonomsku stabilnost.

”Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske „Život“ zahtjeva od Vlade Republike Hrvatske i ministrice poljoprivrede sljedeće konkretne mjere:

1.     Pomoć poljoprivrednim proizvođačima kroz ispunjavanje njihovih zagarantiranih prava, a to je isplata poticaja u punom iznosu najkasnije do 15. travnja 2020. godine;

2.     Osiguranje brzih kreditnih linija s nultom kamatnom stopom kako bi se isfinancirala nadolazeća proljetna sjetva;

3.     Reprogramiranje i zamrzavanje otplate kredita do završetka krize;

4.     Oslobađanje plaćanja zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta za 2020. godinu;

5.     Smanjenje cijena osnovnih energenata neophodnih za poljoprivrednu proizvodnju (električna energija, plin…);

6.     Povećanje kvota plavog dizela po poljoprivrednom gospodarstvu i snižavanje cijene istog;

7.     Osiguranje kompenzacijskih mjera za izvoznike hrane koji su pogođeni zabranom izvoza i zatvaranjem granica;

8.     Ostavljanje PDV-a malim proizvođačima mlijeka;

9.     Preuzimanja plaćanja obveza za članove i vlasnike obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koji moraju boraviti u samoizolaciji uslijed sumnje na infekciju korona virusom;

10.  Osiguranje nesmetanog kretanja ljudi koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom, te prometa životinjskog i biljnog materijala;

Osim navedenih hitnih mjera, zahtijevamo što hitnije definiranje strateških odrednica razvoja poljoprivrede u Republici Hrvatskoj s glavnim ciljem, a to je prehrambena neovisnost i razvoj ekonomski, ekološki i socijalno održivih proizvodnih sustava temeljenih na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu”, konstatira profesor Vlado Margeta prvi čovjek Udruge Život.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI