BORBA ZA GOLU EGZISTENCIJU! Ujesen bi 400 tisuća ljudi moglo ostati bez posla, a na naplatu stići 400 tisuća ovrha

screenshot

Naslovnica novina, analize domaćih i inozemnih stručnjaka, prognoze raznih instituta i institucija, pa i poruke vladajućih političara daju naslutiti da su pred Hrvatskom i hrvatskim narodom teški dani obojeni neizvjesnošću, strahom za radna mjesta, ali i borbom za egzistenciju.

Posljedica je to koronakrize s kojom se iznimno teško nose i mnogo uređenije države, no to je ujedno situacija u kojoj se od vladajućih očekuju hitra i efikasna rješenja, pri čemu se naglasak ponajprije stavlja na ministra financija Zdravka Marića, koji je čak i na godišnjem odmoru mislio na brojke i rebalans proračuna.

Da posljednjih mjeseci uistinu nije lako biti u Marićevoj koži, potvrđuju njegovi najbliži suradnici, koji ipak nisu posve izgubili optimizam pa tako s određenim zadovoljstvom govore o turističkoj sezoni, tvrdeći da smo u prvoj polovici kolovoza dosegli 70 posto prošlogodišnjih turističkih rezultata.

No da i s optimizmom valja balansirati, naslućuje se već u idućoj rečenici u kojoj priznaju kako turisti ipak više ne troše onoliko koliko su trošili prošlih godina.

Nepoznate brojke



Konkretne turističke brojke kažu da je do sredine kolovoza ostvareno oko 1,8 milijuna dolazaka i 12,9 milijuna noćenja, što je dobar potencijal za krpanje proračunske rupe, no u Marićevu resoru svjesni su da to nije dovoljno baš zbog toga što se promijenila struktura gostiju, čime je opala potrošnja, a to je pak uvertira u nova zaduženja.

Nagađanja iz Ministarstva financija daju naslutiti da će se Vlada zbog proračunskog manjka morati zadužiti za 20 milijardi kuna, a uštede su neminovne. Rashodi su ove godine dosegnuli 144 milijuna kuna, a zabrinjava to što je državna potrošnja posebno rasla u zdravstvu, obrazovanju i mirovinskom sustavu, što su osjetljiva područja.

Na spomen ušteda u zdravstvu mnogima se diže kosa na glavi, dok prema analizama Ministarstva financija, za oko 30 posto pregleda u zdravstvu nema potrebe, problematična je i razina korištenja lijekova, pri vrhu EU-a smo po korištenju antibiotika, i tu bi se moglo razmisliti o uštedama, no to je vatra s kojom se opasno igrati.

BDP bi prema prognozama Marićevih kolega mogao pasti od osam do deset posto, a tu, osim turizma krucijalnu, gotovo spasonosnu ulogu igraju investicije poput Pelješkog mosta koje bi mogle zaustaviti dramatičan pad ekonomskih aktivnosti u zemlji, baš kao što će to učiniti poljoprivreda predstavlja ogroman potencijal.

To potvrđuje otkup krumpira za izvoz u istočne zemlje, što je presedan. I dok krumpir budi nadu, s druge strane brigu izaziva rast broja nezaposlenih koji bi do jeseni mogao doseći dramatičnu razinu.

Za građane bi također problem mogle biti ovrhe koje su trenutno zaustavljene, na jesen bi se tako moglo isporučiti oko 400 tisuća ovrha koje su privremeno stopirane. Dok će se ovrhe slati, u Marićevu resoru pokušat će iznaći dodatna sredstva za funkcioniranje i razvoj obiteljsko-poljoprivrednih gospodarstava koja su u koronakrizi pokazala zavidnu razinu poslovanja.

Intenzivno se u Marićevu sektoru razmišlja o otpuštanjima u državnom sektoru, no opet se napominje kako to nije posve sigurno, osobito zato što svjedočimo kriznim godinama, kada takve uštede nose opasnost za višak ljudi koji će se teško snaći na tržištu rada, na kojem se ionako očekuje val nezaposlenosti.

Najcrnje prognoze iz Ministarstva financija kažu da bi s popuštanjem Vladinih mjera broj nezaposlenih u privatnom sektoru mogao doći do 400 tisuća. Kada već spominjemo brojke, treba upozoriti da je dug opće države iskazan prema metodologiji ESA 2010 koncem travnja ove godine dosegao rekordnih 304,9 milijardi kuna pa ne iznenađuje što je Marić nedavno poručio kako određene mjere i posebne okolnosti imaju vijek trajanja.

Drugim riječima, potrebno je osigurati likvidnost i funkcioniranje države i sustava. Utjehu predstavlja korištenje deset milijardi eura iz europskog Fonda za oporavak, no korištenje tih sredstava zahtijeva reforme i investicije.

Prema projekcijama HNB-a, do kraja godine hrvatski BDP past će 9,7 posto, a udio javnog duga povećat će se sa 73 na 87 posto. To potvrđuju i Vladine projekcije, a Marićevi suradnici kažu da je to alarm za to da se pozabavimo reformama.

Situacija je nezahvalna, a Marić svjestan da ga očekuje ogroman posao pa je njegovo ministarstvo u javno savjetovanje uputilo dokumente koji se odnose na izmjene četiriju zakona vezanih uz poreze na dohodak, dobit, PDV i fiskalizaciju u prometu gotovinom.

Dio je to poreznih rasterećenja koja u Ministarstvu smatraju nužnima zbog izravnog utjecaja na povećanje raspoloživog dohotka svih građana i fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost. Stoga se predlaže snižavanje poreznih stopa sa 24 na 20 posto, sa 36 na 30 posto i sa 12 na 10 posto, a promjene bi se trebale primjenjivati već početkom iduće godine.

Cilj Ministarstva je precizirati porezni tretman nacionalne naknade za starije osobe koja je uvedena kako bi se smanjio rizik od siromaštva i socijalne isključenosti, porez na dobit trebao bi biti manji za mala i srednja poduzeća s prihodima do 7,5 milijuna kuna. Umjesto dosadašnjih 12, po novome bi plaćali porez na dobit po stopi od 10 posto.

Zemlja apsurda

Koronakriza će se odraziti i na plaće proračunskih korisnika pa Marića očekuju burni pregovori sa sindikatima. Premda je za iduću godinu najavljen rast plaća, izgleda da od toga nema ništa.

U nastojanju da se smanji deficit, ići će se na mjere štednje, a dok sindikalisti zborno poručuju kako nije dobro za gospodarstvo da se javnim službenicima ne dižu plaće, situacija, prema riječima Marićevih kolega, nije nimalo jednostavna, jer da bi se javne financije vratile u održivo  stanje, smanjenje rashoda nije moguće izbjeći.

Kao jedna od vjerojatnih solucija razmatra se moratorij na rast plaća u javnom sektoru, a ministarstvo najavljuje smanjenje poreza na dohodak koji bi većem dijelu zaposlenih ipak trebao donijeti određene povišice.

Osim plaća, Marića zabrinjava pad međunarodne trgovine i industrijske proizvodnje, koji će u ovoj godini, prema mnogim prognozama, biti dublji nego za prve recesije, no zato će ova recesija biti kraća, a dok se ne oporavimo, proračun će se krpati uštedama, solidnom sezonom i poljoprivredom koja se sama od sebe, bez strategije i jasnog plana, postavila na noge.

Kako, to nikome nije jasno, no ionako svi znamo da živimo u zemlji apsurda.

Facebook Comments

loading...
Loading...
DIJELI