BORBA ZA ENERGENTE OSTAVIT ĆE VIŠE MRTVIH NEGO SVI RATOVI! EU je kupio sav ukapljeni plin i ostavio druge na cjedilu, ne pitaju za cijenu

Foto: ZUMAs210, Ilustracija

Usporedno s oružanim sukobom u Ukrajini, na europskim prostorima vodi se još jedan rat – energetski rat s Rusijom. Kako se bliži njegov odlučni trenutak – kada će se vidjeti hoće li nedostatak ruskih energenata poljuljati Europsku uniju, kako se nada Rusija manipulirajući isporukama plina, ili će EU preživjeti krizu koja slijedi i tako zauvijek prekinuti ovisnost o ruskom plinu i nafti – Europska unija diljem svijeta grabi svaku raspoloživu molekulu LNG-a ne pitajući za cijenu.

Energetski monopol

Tržište ukapljenog plina stoga je pod pritiskom i slabiji igrači, koji ne mogu pratiti cijenu koju podiže Europska unija, ispadaju iz igre. Ukapljeni plin za Europsku je uniju streljivo kojim namjerava kratkoročno slomiti ruski energetski monopol u koji se sama uvukla tijekom prethodnih godina predvođena njemačkom politikom i kancelarkom Angelom Merkel. Europska borba za pribavljanje ogromnih količina ukapljenog plina, prema izvješćima s LNG tržišta uključujući i ona iz Pakistana, Bangladeša, Tajlanda i drugih zemalja u Aziji, prijeti prekidima opskrbe energijom brojnih zemalja kako u Aziji, tako i u drugim regijama svijeta. Ostale države ne mogu pratiti cijenu koju za LNG podiže ekonomski moćni EU blok.

Globalna konzultantska tvrtka Wood Mackenzie, poznata i kao WoodMac, specijalizirana za područje energetike, u svome izvješću ukazuje da “Europska plinska kriza isisava energiju iz cijelog svijeta”. Prema toj tvrtki, europske su države povećale uvoz LGN-a za 49 posto u razdoblju od početka godine do 19. lipnja, a profitiraju od činjenice da mogu plaćati više cijene od zemalja u razvoju kao što su države u južnoj Aziji. U istom razdoblju Pakistan je zbog nemogućnosti nabave LNG-a koji je ugrabila Europa bio prisiljen smanjiti uvoz LNG-a za 15 posto. Ugrožene su i ekonomski jače azijske države, pa se tako Indija dočepala čak 16 posto manje plina nego u istom razdoblju prošle godine, a ekonomski moćna Kina uspjela je nabaviti 21 posto plina manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Pakistan tvrdi da praktički više ne može kupovati LNG na spot-tržištu (Cash market) gdje se uz plaćanje gotovim novcem sklapaju pojedinačni ugovori koji se izvršavaju trenutnom isporukom plina jer je Europska unija pokupovala sav raspoloživi plin. Pakistanski ministar za naftu (Minister of State for Petroleum), Musadik Malik u očaju navodi: “Svaku pojedinačnu molekulu koja je bila dostupna u našoj regiji kupila je Europa”.



Ozbiljni problemi

Pakistanska vlada već je prisiljena racionalizirati isporuku električne energije, ograničiti radno vrijeme poslovnih subjekata i djelomično ograničiti opskrbu plinom dijelova svoje industrije. Pakistanska izvozna industrija, prije svega tekstilna, koja je donedavno bila u ekspanziji, sada se suočava s ozbiljnim problemima. Isto vrijedi i za Bangladeš, gdje se zbog nestašice LNG-a kojega je postalo nemoguće nabaviti zbog potražnje Europske unije stanovništvo mora nositi s redukcijama struje, a industrija s ogromnim gubicima. Slična izvješća dolaze i iz Tajlanda i drugih azijskih država koje električnu energiju uglavnom proizvode u termoelektranama na plin. Gotovo četvrtina instaliranog kapaciteta elektrana u Pakistanu radi na LNG. Dosad su zbog nedostatka plina morale biti isključene dvije elektrane iz mreže. Nestanci struje sve su češći. Pakistanska vlada pokušava sačuvati dovoljno energije potrebne za potrošnju građana i prioritetnu proizvodnju gnojiva. Promatrači predviđaju da će redukcije plina za industriju smanjiti proizvodnju pakistanske tekstilne industrije za čak 50 posto tijekom ove godine. Tvrdi se da je već pretrpjela pad od 30 posto. Ovakav razvoj događaja ne ugrožava samo brojna radna mjesta nego i izvozni cilj te industrije koji je targetiran na iznos od oko 26 milijardi dolara za tekuću fiskalnu godinu, što je ogroman iznos za zemlju poput Pakistana. Posljednja količina LNG-a ubrizganog u pakistansku mrežu tek je polovica potrebne količine.

Pogođena je i Šri Lanka, gdje je nestašica LNG-a pomogla eskalaciji ekonomske krize, posljedičnih političkih nemira u zemlji i potom masovne pobune naroda protiv predsjednika Gotabaya Rajapakse koji je bio prisiljen dati se u bijeg iz države, a narod mu je zauzeo palaču i kupao se u njegovu bazenu. Bangladeš, koji proizvodi gotovo polovicu svoje električne energije uz pomoć plina, a od toga gotovo petinu iz ukapljenog plina, također pati od akutne nestašice LNG-a posljednjih mjeseci.

Veliki problemi

U Bangladešu, kao i u Pakistanu, nagli porast cijene LNG-a izazvan pojačanom potražnjom iz EU-a, kao i nemogućnost njegove nabave na tržištu, počinje devastirati industriju i povećavati troškove života stanovništva. Nestašica ukapljenog plina i rapidni porast cijena ugrožavaju i Tajland koji proizvodi gotovo dvije trećine svoje električne energije uz pomoć plina, od čega jednu petinu uz pomoć LNG-a. Zbog dramatičnog poskupljenja Tajland sve teže financira nabavu plina, a LNG je gotovo nemoguće nabaviti, što je uzrokovalo pad domaće industrijske proizvodnje. Riječ je o snažnom udarcu na ekonomiju države jer je zbog pandemije koronavirusa tradicionalno jaki tajlandski turizam bio umrtvljen pa su se sve karte stavljale na domaću industriju.

O dramatičnosti situacije govori podatak da pakistanska vlada na natječaj raspisan za 10 velikih ugovora za nabavu LNG-a u ukupnoj vrijednosti od oko milijardu dolara nije uspjela dobiti relevantne ponude. Tek treći krug natječaja za LNG ugovore uspio je privući jednu jedinu ponudu. Cijene se sada kreću na razini od oko 40 američkih dolara po MMBtu (jedinica u trgovini LNG-om), što je daleko iznad cijene od 12 dolara po MMBtu koju Pakistan plaća na temelju dugoročnih ugovora o opskrbi plinom. Pakistan je stoga morao odbiti i tu jedinu ponudu koju je dobio. No situacija se i dalje pogoršava jer više nisu u pitanju samo pojedinačne nabave LNG-a na spot-tržištu, nego su u pitanje dovedeni i dugoročni ugovori za isporuku LNG-a. Dobavljači LNG-a sada mogu prodavati ukapljeni plin po toliko visokoj cijeni Europskoj uniji da im se isplati preusmjeriti isporuke koje su ugovorima bile obvezane isporučiti azijskim državama prema Europi, na taj način prekršiti sklopljene ugovore i isplatiti ugovorne kazne ili penale. Uza sve to, i dalje su u ogromnom dobitku.

Širenje rata

Veliki europski energetski rat između Europske unije i Rusije tako se zbog ogromne europske potrebe za LNG-om prenio u Aziju, a potom i na cijelo globalno tržište LNG-a. Europa i Europska unija dočepale su se velikih količina LNG-a po daleko višim cijenama nego prije. Ogromne profite ostvarili su američki i katarski dobavljači, a visoku cijenu nabavljenog LNG-a platit će europski potrošači, kako gospodarstvo, tako i građani. Tomu i služe ratovi – tko bi gori, sad je doli, tko bi doli sad je gori.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI