Prije nekoliko dana i službeno je počela borba za mjesto glavnog državnog odvjetnika. U medijima se već nagađa o mogućim kandidatima, no mi doznajemo da je najizgledniji izbor Emilijo Kalabrić, aktualni zamjenik glavne državne odvjetnice Zlate Hrvoj Šipek. Riječ je o karijernom tužitelju koji bi, uvjereni su ljudi s kojima smo razgovarali, bio najbolji odabir za DORH. Tekst javnog poziva za imenovanje glavnog državnog odvjetnika potpisala je predsjednica Državnoodvjetničkog vijeća i obnašateljica dužnosti ravnateljice USKOK-a Željka Mostečak.
“Pozivaju se kandidati za mjesto glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske da u roku od 30 dana od objave ovog javnog poziva u Narodnim novinama od 29. studenoga 2023. podnesu prijavu s dokazima o ispunjavanju uvjeta za imenovanje, podacima o svom radu te programom rada”, navodi se u javnom pozivu koji je, kako proizlazi iz službenog dokumenta, raspisan 21. studenoga.
Objašnjeno je kako kandidat za glavnog državnog odvjetnika prema Zakonu o državnom odvjetništvu mora ispunjavati određene uvjete. Tako kandidat, osim što mora biti hrvatski državljanin, mora imati i položen pravosudni ispit. U pravosudnim tijelima mora imati najmanje 15 godina staža ili pak 15 godina iskustva kao odvjetnik, javni bilježnik, sveučilišni profesor pravnih znanosti koji ima položen pravosudni ispit i najmanje 15 godina radnog iskustva nakon položenog pravosudnog ispita.
Mogu se javiti i ugledni pravnici s položenim pravosudnim ispitom koji imaju najmanje dvadeset godina radnog iskustva i koji su se dokazali svojim stručnim djelovanjem na određenom pravnom području, kao i stručnim i znanstvenim radovima. Za to sve moraju priložiti i valjane dokumente, kao i uvjerenje da se protiv njih ne vodi kazneni postupak. Nužno je i da napišu program rada te da daju suglasnost za sigurnosnu provjeru.
Ogromna uloga
Glavnoj državnoj odvjetnici Zlati Hrvoj Šipek mandat istječe u svibnju iduće godine, a najavila je kako se više neće kandidirati. Zasad se u kuloarima, osim Emilija Kalabrića, spominje nekoliko mogućih kandidata – sudac Ivan Turudić, odvjetnik Damir Primorac i bivši županijski državni odvjetnik Vladimir Terešak. Spominje se i ime Mladena Dragičevića, odvjetnika koji je kandidaturu istaknuo i na posljednjem javnom pozivu.
Među njima je, uz Kalabrića, najozbiljniji kandidat za preuzimanje mjesta glavnog državnog odvjetnika sudac Ivan Turudić, već i zato što za njega lobira siva eminencija hrvatskog pravosuđa Vladimir Šeks. O sucu Turudiću puno se u javnosti zna, kao i o njegovim ambicijama da ostane u vrhu pravosuđa. Trenutno je sudac Visokog kaznenog suda iako je želio biti njegov predsjednik. Na Visoki kazneni sud došao je s pozicije predsjednika Županijskog suda u Zagrebu, koji je vodio u dva mandata, a od 1998. do 2000. bio je i zamjenik ministra pravosuđa. Imao je ambiciju postati i predsjednik Vrhovnog suda.
Damir Primorac brat je puno poznatijeg Dragana Primorca, uglednoga hrvatskog genetičara. O Primorčevim ambicijama za čelno mjesto Državnog odvjetništva već smo javljali. Ambicija je to i njegova brata Dragana, koji je iznimno blizak s premijerom Andrejem Plenkovićem, pa otud i nada da bi Primorac mogao naslijediti Zlatu Hrvoj Šipek.
Mogu se javiti i ugledni pravnici s položenim pravosudnim ispitom koji imaju najmanje dvadeset godina radnog iskustva i koji su se dokazali svojim stručnim djelovanjem na određenom pravnom području, kao i stručnim i znanstvenim radovima. Za to sve moraju priložiti i valjane dokumente, kao i uvjerenje da se protiv njih ne vodi kazneni postupak. Nužno je i da napišu program rada te da daju suglasnost za sigurnosnu provjeru.
Ogromna uloga
Glavnoj državnoj odvjetnici Zlati Hrvoj Šipek mandat istječe u svibnju iduće godine, a najavila je kako se više neće kandidirati. Zasad se u kuloarima, osim Emilija Kalabrića, spominje nekoliko mogućih kandidata – sudac Ivan Turudić, odvjetnik Damir Primorac i bivši županijski državni odvjetnik Vladimir Terešak. Spominje se i ime Mladena Dragičevića, odvjetnika koji je kandidaturu istaknuo i na posljednjem javnom pozivu.
Među njima je, uz Kalabrića, najozbiljniji kandidat za preuzimanje mjesta glavnog državnog odvjetnika sudac Ivan Turudić, već i zato što za njega lobira siva eminencija hrvatskog pravosuđa Vladimir Šeks. O sucu Turudiću puno se u javnosti zna, kao i o njegovim ambicijama da ostane u vrhu pravosuđa. Trenutno je sudac Visokog kaznenog suda iako je želio biti njegov predsjednik. Na Visoki kazneni sud došao je s pozicije predsjednika Županijskog suda u Zagrebu, koji je vodio u dva mandata, a od 1998. do 2000. bio je i zamjenik ministra pravosuđa. Imao je ambiciju postati i predsjednik Vrhovnog suda.
Damir Primorac brat je puno poznatijeg Dragana Primorca, uglednoga hrvatskog genetičara. O Primorčevim ambicijama za čelno mjesto Državnog odvjetništva već smo javljali. Ambicija je to i njegova brata Dragana, koji je iznimno blizak s premijerom Andrejem Plenkovićem, pa otud i nada da bi Primorac mogao naslijediti Zlatu Hrvoj Šipek.
Inače, već smo pisali da je Damir Primorac odvjetnik, kao i redoviti profesor na mostarskom Pravnom fakultetu te izvanredni profesor na Sveučilišnom odjelu za forenzične znanosti na splitskom sveučilištu, kako stoji u uvodu njegova životopisa, u kojem također piše da je rođen 1969. godine u Splitu, gdje je i magistrirao. Doktorirao je na zagrebačkom Pravnom fakultetu pa je kasnije karijeru gradio na splitskom Općinskom i Županijskom sudu, a jedno vrijeme radio je i kao zamjenik predsjednika Općinskog suda u Splitu te bio predsjednik Sudačkog vijeća na Županijskom sudu također u Splitu. Usavršavao se i u Sjedinjenim Državama, a ujedno je i počasni građanin Crystal Lakea u SAD-u, čija administracija na ovim prostorima ima ogromnu ulogu u gotovo svim značajnijim imenovanjima, što glavni državni odvjetnik zasigurno jest.
Učinkovit sustav
Vladimir Terešak široj je javnosti poznat kao odvjetnik koji je u aferi Fimi media zastupao Hrvatsku demokratsku zajednicu. U svojoj službenoj biografiji Terešak ističe da je od 1990. do 1992. radio kao sudački vježbenik Okružnog suda u Zagrebu. Od 1992. do 1999. obnaša dužnost općinskog državnog odvjetnika u Zlataru. Tada postaje županijski državni odvjetnik u Zlataru, sve dok to državno odvjetništvo nije ukinuto.
Od 2011. do 2012. obnaša dužnost zamjenika županijskog državnog odvjetnika u Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, te od 2012. do 2013. obnaša dužnost zamjenika županijskog državnog odvjetnika u Županijskom državnom odvjetništvu u Varaždinu. Odvjetnikom postaje 2013., a samostalni ured osniva 2016. godine. Bavi se kaznenim, trgovačkim i poreznim pravom.
Odvjetnik Mladen Dragičević kandidirao se za glavnog državnog odvjetnika prije četiri godine, a naši izvori tvrde da će to učiniti i sada. Tada je ocijenio da je nakon 30 godina iskustva u vođenju vlastitog odvjetničkog ureda, a zatim i cijelog odvjetničkog društva, došlo vrijeme da svoje znanje i iskustvo iskoristi za unapređenje drugih sustava.
“U tom smislu smatram da mogu, ali i moram pridonijeti i unapređenju DORH-a, a time i cjelokupnog pravosuđa i pravne države u cjelini. To je još jedan od načina na koji uistinu mogu učiniti razliku. Jer, nakon toliko godina rada i stečenog iskustva, bilo bi neodgovorno propustiti priliku i ne učiniti sve što mogu kako bi se otklonile uočene greške sustava kojemu je glavni državni odvjetnik na čelu. Vrlo se često zanemaruje činjenica da netko tko je izvan sustava, ali se na ovaj ili onaj način s njim susreće, bolje uočava njegove nedostatke, ali i moguća rješenja.
Istina je da sam stručnjak za trgovačko, a ne za kazneno pravo, međutim, to ne smatram svojom manom, već, dapače, prednošću. Zadatak glavnog državnog odvjetnika nije samo progon počinitelja kaznenih djela nego i dobra organizacija, delegacija, odnosno stvaranje efikasnog sustava. Glavni državni odvjetnik u većem je dijelu uključen u kaznene procese iz glave gospodarskog kriminala, u čemu je znanje trgovačkog prava ključno, te smatram da je to razlika koju mogu učiniti”, poručio je na posljednjem natječaju za funkciju glavnog državnog odvjetnika Mladen Dragičević.
Napeta borba
Ipak, prema našim izvorima, najviše šanse da doista i postane glavni državni odvjetnik, naravno uz Turudića za kojeg lobira Šeks, ima Emilijo Kalabrić, aktualni zamjenik u DORH-u. Na tu je dužnost prisegnuo u siječnju ove godine, a do dolaska u DORH bio je glavni zadarski županijski državni odvjetnik.
U DORH-u je preuzeo vođenje grupe za suzbijanje računalnog kriminala, što govori u prilog činjenici da je riječ o tužitelju koji razumije sofisticiranost, organiziranost, kao i internacionalnu dimenziju kriminaliteta.
Uz njegovo ime ne vežu se nikakvi skandali, već je, prema javno dostupnim podacima, gradio karijeru u tužiteljstvu napredujući sve do funkcije u DORH-u. Prije nego što je postao šef Županijskog državnog odvjetništva u Zadru, Kalabrić je bio na poziciji zamjenika u Županijskom državnom odvjetništvu u Šibeniku. Ondje je bio zadužen i za odnose s medijima, što bi moglo značiti da će, ako postane glavni državni odvjetnik, otvoriti DORH javnosti.
Njegov odabir, kako nam tvrde ljudi iz državnoodvjetničkog sustava, bio bi dobro rješenje jer bi DORH nastavila voditi osoba s iskustvom, upoznata sa svom problematikom, te s tužiteljskim integritetom.
Doduše, izvjesno je da će i ovoga puta borba za čelnu poziciju u DORH-u biti napeta jer i ostali kandidati, uz favorizirane Kalabrića i Turudića, vide u mogućem izboru realizaciju vlastitih ambicija, kao i kontinuitet političkog utjecaja. Šef DORH-a, iako bi trebao biti potpuno neovisan, u načinu na koji ga se u Hrvatskoj bira neminovno je pod utjecajem politike.
Kninska kraljica kreće u osvetu, Josipini krugovi šire priču da se zapravo štiti ‘veliko ime’
Prosljeđuju prijave
Naime, to što javni poziv za glavnog državnog odvjetnika više ne raspisuje Vlada nego Državnoodvjetničko vijeće nije ovaj izbor učinilo nimalo boljim. Očekivalo se da će nova procedura unijeti transparentnost i kvalitetu u odabir čelnog čovjeka Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, no to se nije dogodilo. Uloga DOV-a u cijelom procesu izbora potpuno je marginalizirana. DOV ne provjerava prijave, ne obavlja razgovore s kandidatima niti njihove kandidature rangira, ne provjerava stručnost kandidata niti utvrđuje imaju li sve ostale kvalitete za obnašanje dužnosti glavnog državnog odvjetništva. Kako su ranije objasnili, samo Vladi prosljeđuju prijave, a zatim Vlada prema Zakonu o državnom odvjetništvu predlaže jednog kandidata Saboru.
S kandidatom kojeg Vlada predloži Saboru moći će razgovarati članovi saborskog Odbora za pravosuđe i dati svoje mišljenje prije konačnog glasanja. No oni neće imati mogućnost razgovarati sa svima koji su se prijavili na javni poziv, već samo s kandidatom kojeg odabere Vlada.