BEROŠEV JESENSKI KRIZNI PLAN: Stiže nam 250 respiratora, problem su epidemiolozi kojih je premalo

Foto: Zeljko Puhovski / CROPIX

Donosimo Berošev jesenski krizni plan. Hrvatski se zdravstveni sustav intenzivno priprema za susret s koronavirusom na jesen.

Maksimalna zaštita zdravstvenog sustava od Covida-19 i dalje je sastavni dio funkcioniranja zdravstvenog sustava jer epidemija traje, a korisnici usluga ne smiju patiti.

Upravo zato neke stvari ostaju iste – kontejneri ispred bolnica, epidemiološki intervjui, mjerenje temperature prije pregleda i testiranje prije operacije.

Posjeti djeci, a tako i odraslima, ostaju ograničeni.

Vili Beroš se jučer susreo s ravnateljima bolničkih ustanova i upravo su epidemiološke mjere bile glavna tema razgovora, odnosno pripreme bolnica za jesenski susret s koronavirusom.



Tijekom godišnjih odmora je sustav radio s pola kapaciteta, kao što je slučaj i svako ljeto. Nema toliko pacijenata, a ni liječnika, zato u bolnicama nisu gužve.

Uskoro će se ta situacija, s krajem ljeta, bitno promijeniti i nema mjesta neoprezu.

Ono oko čega su se u posljednje vrijeme bunili mnogi roditelji je ograničavanje posjeta djeci na bolničkom liječenju na samo 15 minuta.

Zaključak jučerašnjeg sastanka na tu temu je bio da je zdravstvena sigurnost djece koja se liječe u bolnicama na prvom mjestu.

Organizacija posjeta će ovisiti o mogućnostima pojedine bolnice. Do sada je u većini pedijatrijskih ustanova jedan roditelj mogao boraviti uz teško bolesno dijete i uz dijete u dobi do tri godine. Neki nam ravnatelji kažu da bi se broj hospitalizirane djece smanjio za 70% kada bi osigurali apartmane za sve.

To nije moguće izvesti jer bi zdravlje djece bilo ugroženo. Cilj je roditeljima maksimalno izaći u susret i omogućiti im posjet u okviru trenutne epidemijske situacije, ali sve dok to nije nauštrb zdravlja djece.

S roditeljima se mora razgovarati i objasniti im da i u slučaju da su oni sami jako odgovorni, uvijek će biti onih koji to nisu i tako bi mogli ugroziti svoju i tuđu djecu, ističu liječnici.

Što se tiče testiranja zdravstvenih djelatnika koji se na radna mjesta vraćaju s godišnjih odmora, prevladalo je mišljenje da će potreba za testiranjem ovisiti o epidemiološkom intervjuu. Šefovi pojedinih dijelova bolnica će procijeniti moguću ugrozu.

“Nije isto ako je, primjerice, netko ovih dana bio na jadranskoj obali i odlazio u noćne klubove ili je, pak, riječ o nekome tko je bio u svojoj vikendici na Žumberku. Jasno je da će mlađi biti u većoj opasnosti da se zaraze. O svemu tome ovisit će i potreba za testiranjem. Dogovoreno je da se ta vrsta testiranja plaća sredstvima HZZO-a, a ne bolnica”, govori jedan od sudionika jučerašnjeg sastanka za Jutarnji list.

Problem bi mogli biti epidemiolozi kojih je premalo. Pridružiti bi im se mogli netom diplomirani liječnici, a taj bi im se rad računao kao rad uz nadzor prije dobivanja specijalizacije.

Na sastanku je istaknuto i kako ponovno treba maksimalno pokrenuti sve preventivne programe koji su od početka epidemije gotovo potpuno izostali.

To bi moglo pogoršati ionako lošu epidemijsku sliku kada je riječ, na primjer, o zloćudnim bolestima.

Ministar Beroš je kolege obavijestio o tome kako uskoro prema programu EK u Hrvatsku stiže 250 respiratora, i tada bismo ih imali ukupno 1050.

Stručnjaci toliki broj respiratora smatraju dovoljnim u slučaju da se situacija s koronavirusom u zemlji pogorša.

Mali broj medicinskog osoblja je zaražen, pa je samim time i manje samoizolacija. Trenutačno je situacija s koronavirusom u bolnicama dobra.

O organizaciji posla će biti riječi na jednom od sljedećih sastanaka, a predviđeni su svaki tjedan. Dosadašnje funkcioniranje po dvotjednom principu, da jedna ekipa radi dok je druga na čuvanju 15 dana kod kuće, više nije izgledno.

Gdje to bude moguće će se organizirati dvosmjenski rad kako bi se smanjila velika koncentracija pacijenata i smanjila mogućnost infekcije. Poglavito se to odnosi na radiologiju.

U nekim bolnicama koje su već počele tako raditi javljaju i da su se smanjile liste čekanja.

Na dnevnom redu ovih sastanaka s ministrom vjerojatno će biti i inzistiranje na mobilnosti svih zaposlenih u sustavu.

Od početka epidemije je na snazi odluka prema kojoj se zdravstveno osoblje kao ispomoć može seliti po ustanovama koje zbog korone imaju kadrovski deficit.

Odluka postoji iz razloga da se ne dovedu u situaciju da se u nekom trenutku mora zatvoriti cijeli odjel bolnice.

Facebook Comments

loading...
Loading...
DIJELI