BEROŠ U PANICI, BLIZAK SURADNIK MOGAO BI MU POKOPATI KARIJERU! Želi ga na odlasku povući dolje sa sobom: Curit će informacije, ministar se već priprema za neugodnu scenu

Foto: Nikola Vilic / CROPIX

Burno je posljednjih nekoliko tjedana u vladajućim redovima na svim razinama, pa tako i u Ministarstvu zdravstva kojim rukovodi Vili Beroš, ministar s kojim premijer Andrej Plenković baš i nije bio oduševljen, a kojega je u svojoj vladi ostavio znajući da će teško naći nekoga tko bi preuzeo nezahvalnu ulogu vođe kontaminiranog zdravstvenog sustava.

Kako zamjene za Beroša nema, tako je on nedavno organizirao tim s kojim je odlučio krenuti u našoj zemlji prijeko potrebnu reformu zdravstvenog sustava, no na tom svojem putu ministar se susreo s aferom nakon što se počela propitivati nabava uređaja za zračenje za zagrebačku Vinogradsku bolnicu, koji je plaćen 11,2 milijuna kuna iako se prema nekim neslužbenim procjenama taj isti uređaj može nabaviti za oko pet milijuna kuna s PDV-om.

Iako su se medijski napisi o toj aferi stišali, Beroš je nedavno i formalno dobio potvrdu da je iza kaznene prijave podnesene protiv njega, vezane uz ovaj slučaj, stajao njegov kolega, državni tajnik Željko Plazonić.

S njim je Beroš prošloga tjedna ušao u novi sukob nakon što je doznao za navodna Plazonićeva mešetarenja u natječaju teškom 18 milijuna kuna koji se odnosio na nabavu za kuhinju Nove bolnice Sušak. O tome je ministar zdravstva izvijestio premijera Plenkovića, koji mu je potomdao zeleno svjetlo, čime je Berošu odobreno da se riješi Plazonića pod čijom se palicom, prema Beroševim uvjerenjima, nastojalo pogodovati jednoj tvrtki i pojedinim dobavljačima, čemu se usprotivila zamjenica ravnatelja KBC-a Rijeka, doktorica Dijana Maržić, koja je u međuvremenu podnijela ostavku kada je uvidjela da je situacija izmakla kontroli.

Ciljani kandidat

Čini se, međutim, kako na stanje u riječkoj bolnici prevelik utjecaj nema ni ravnatelj Alen Ružić jer je Plazonić ondje, prema tvrdnjama upućenih, uspostavio paralelni upravljački sustav kojim rukovodi šef tamošnje tehničke službe, čije je imenovanje još početkom godine propitivala Dubravka Kovačević iz Radničke fronte koja je ukazala na moguće nezakonito pogodovanje koje se dogodilo u KBC-u Rijeka u izboru rukovoditelja za tehničke poslove, koje ide na štetu radnika u zdravstvu dok se njihovi šefovi igraju nepoštenog kadroviranja.



“Upravno vijeće KBC-a Rijeka 31. srpnja 2020. godine, kojem je predsjednik aktualni tajnik Ministarstva zdravstva Željko Plazonić, donosi izmjene i dopune pravilnika o unutarnjem ustroju i sistematizaciji radnih mjesta, tako da se uvjeti za rukovoditelja službe za tehničke poslove mijenjaju. Dok je prethodno bilo riječ o VSS-u tehničkog usmjerenja, uvjeti se mijenjaju na VSS tehničkog ili srodnog usmjerenja. Mjesec dana poslije objavljuje se interni natječaj za rukovoditelja službe za tehničke poslove u kojem se traži kandidat s VSS-om tehničkog usmjerenja. Na natječaj se javlja kandidat koji je prethodne četiri godine uspješno i bez primjedbi obavljao taj posao i koji je ispunjavao sve navedene referencije. Tjedan dana nakon zatvaranja natječaja, 14. rujna 2020. godine, poništava se cijeli natječaj.

Razlog poništenja natječaja krije se u tome što prilikom izmjene sistematizacije radnih mjesta 31. srpnja 2020. godine nije uvršteno da kandidat za navedeni posao rukovoditelja službe za tehničke poslove smije biti i VSS društvenog usmjerenja, a ne samo tehničkog. Poništenjem prvotnog natječaja pokazala se jasna namjera da se nezakonitim pogodovanjem zaposli ciljani kandidat, diplomirani kriminalist Željko Baković. Stvar sada postaje još zanimljivija. Na prvotnom natječaju koji je poslije poništen, taj isti Željko Baković se nije ni javio”, ustvrdila je Kovačević te dodala da su krajem rujna 2020. godine donesene nove izmjene i dopune sistematizacije radnih mjesta u riječkom KBC-u te se tom prilikom za posao rukovoditelja tražilo da kandidat specifično mora biti kriminalist.

Odbrojeni dani

Te uvjete ispunjavao je Baković, koji je uz Plazonićev blagoslov instaliran na spomenutu poziciju kako bi Plazonić preko njega gradio utjecaj u bolnici i kako bi, prema Beroševim sumnjama, tim putem namještao natječaje i sudjelovao u suspektnim radnjama. Kap koja je kod Beroša prelila čašu bila je ostavka zamjenice ravnatelja, a na tu situaciju reagirao je i Plenković, kojega je Plazonić pokušao kontaktirati nakon što mu je Beroš dao do znanja da su mu dani odbrojeni. Kada je Plenković podržao svojeg ministra, Plazonić im je jasno dao do znanja da kreće njegov osvetnički pohod, što se u konačnici i dogodilo pa je državni tajnik putem medija poručio kako ga Beroš miče jer ga je prijavio zbog nabave spornog uređaja za Vinogradsku bolnicu. Međutim, ako je to točno, Beroševi suradnici pitaju se zašto onda ministar Plazonića nije maknuo prije pola godine, kada je sporna prijava podnesena, te naglašavaju kako je u pozadini mnogo veći konflikt koji se odnosi na KBC Rijeka.

Svjestan je i Plazonić da su mu dani u Ministarstvu zdravstva odbrojeni, o tome ga je uostalom obavijestio i sam ministar Beroš, kojemu je ovaj jasno dao do znanja da nema namjeru otići “bez ispaljenog metka”, što pak znači da Plazonić može prije odlaska ministra zdravstva povući sa sobom, a nije nemoguće da se baš zbog tog sukoba u javnom prostoru počnu analizirati neke nove Beroševe afere. Znajući za složenu situaciju u Ministarstvu zdravstva, u ovu priču lobistički su se involvirale dvije utjecajne HDZ-ove saborske zastupnice, Maja Grba-Bujević i bivša ministrica Nada Murganić, koje su navodno kod premijera Plenkovića već počele lobirati za Plazonićeva zamjenika.

Upućeni kažu kako bi na njegovu poziciju državnog tajnika u Ministarstvu zdravstva po zagovoru tih dviju dama trebao doći prvi čovjek karlovačke bolnice, mladi Nikša Antica, za kojega se posebno zauzela njegova sugrađanka Murganić s kojom je Plenković i danas u odličnim odnosima iako ju je maknuo iz svoje vlade kada je provodio rekonstrukciju u sklopu koje su bez pozicija ostali Tomislav Tolušić i Gabrijela Žalac.

Za razliku od njih dvoje, Murganić je na odlazak pristala dostojanstveno i u tišini, preuzela je ulogu saborske zastupnice te je zadržala korektne odnose s Plenkovićem, dok se u samom HDZ-u smatra da je Murganić i kao ministrica odrađivala korektan posao te da je morala odstupiti zbog medijskog pritiska kroz koji je prolazila, što doista i nije daleko od istine. Murganić je trenutačno daleko od medija i eksponiranja, ali je unatoč tomu na glasu kao jedna od najutjecajnijih HDZ-ovih žena, dok je Grba-Bujević u Sabor ušla kao HDZ-ovka koja je pozornost građana privukla tijekom prvog vala pandemije koronavirusa. Nakon toga se ta ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu pojavila na stranačkim listama za Sabor, a oni koji je dobro poznaju svjedoče da je u odličnim odnosima s ministrom Berošem, s kojim je prilično često u kontaktu.

Neostvarena želja

Nedavno su djelatnici Hitne medicine u pismu upućenom ministru zdravstva zatražili njezinu ostavku, no njoj takvo što nije padalo na pamet, nego je zaključila kako dobro obavlja svoj posao te kako je pokrenula projekte koje valja realizirati do kraja. Kako se ni Beroš nakon toga njezina objašnjenja nije oglašavao, tako se može zaključiti da Grba-Bujević ima ministrovu potporu, baš kao što njezinu potporu uživa Antica koji je, usput budi rečeno, pravnik. Na čelu karlovačke bolnice Antica se nalazi nešto više od dvije godine, a u svojem gradu poznat je i kao jedan od članova stožera civilne zaštite Karlovačke županije. Inače je Antica prije preuzimanja ravnateljske pozicije u bolnici bio ravnatelj Županijskog zavoda za hitnu medicinu, što je također jedna od poveznica između njega i Grba-Bujević.

Premda se o ravnatelju koji bi mogao zamijeniti Plazonića ne zna previše, u Karlovcu ga opisuju kao dio Jelićeve administracije, pri čemu aludiraju na to da je on zapravo kadar bivšeg HDZ-ova župana Marka Jelića, u čijem je mandatu bio pročelnik za imovinsko-pravne poslove. Usput budi rečeno, Antica je rođen u Splitu, ali godinama živi i radi u Karlovcu, u kojem podsjećaju da ravnatelj njihove bolnice iza sebe ima respektabilnu glazbenu karijeru jer je pjevao u klapama Cambi, Kampanel, Šufit i Iskon. Kada pak govorimo o Plazoniću, treba napomenuti kako je on godinama surađivao s Beroševim prethodnikom, zaboravljenim Milanom Kujundžićem, ali je navodno još od tada njegova neostvarena želja da postane ministar zdravstva. Na tu se poziciju gurao i kada je postojala opcija Beroševa odlaska, no Plenković na to ipak nije želio pristati, već je dao povjerenje ministru Berošu, dok se Plazonić zadržao na poziciji državnog tajnika, što ga nije zadovoljilo i zbog čega vjerojatno i jest ušao u sukob s Berošem, potencirajući u medijskom prostoru njegovu aferu.

Neugodan kontekst

Inače se u medijima Plazonić i ranije spominjao u neugodnom kontekstu, tako ga je prozivala šefica Sindikata zdravstva Hrvatske Radmila Čahut koja je svojedobno tvrdila da je odnos Uprave riječke bolnice prema medicinskim sestrama robovlasnički jer su prisiljene raditi izvan zakonskih okvira, zbog čega mnoge od njih i jesu napuštale svoja radna mjesta, dok se paralelno s time u bolnici zaposlila vojska uhljeba, odnosno nepotrebnog kadra.Prema njezinim tvrdnjama, sve to provodilo se pod pokroviteljstvom predsjednika Upravnog vijeća i državnog tajnika Plazonića, koji je, doduše, te medijske napise preživio prilično bezbolno jer se ionako ne gura previše u prvi red ni u medijski prostor, što mu donosi stabilan posao i stabilna primanja koja premašuju 17 tisuća kuna mjesečno a da mu nitko ne postavlja suvišna pitanja.

Brojna pitanja za Plazonića bi vjerojatno imao razočarani ministar Beroš, ali on na taj način ne namjerava razgovarati, upućeni svjedoče da je zadovoljan zbog toga što mu je Plenković dao potporu u namjeri da se riješi Plazonića. Ipak, Berošu to nije posve svejedno jer je svjestan da bi Plazonić na odlasku mogao prirediti kaos i izazvati niz novih neugodnosti zbog kojih će se ponovno propitivati kompetencije ministra Beroša, čiji je mandat zasjenila pandemija koronavirusa pa se zapravo mimo toga nije moglo ni vidjeti ni čuti što to Beroš doista nudi za hrvatsko zdravstvo koje je već desetljećima na koljenima. Za to je možda najmanje kriv Beroš koji je Ministarstvo zdravstva preuzeo kada se već počelo govoriti o nagomilanim problemima u tom sustavu koji se godinama zanemarivao.

 

Facebook Comments

Loading...
DIJELI