BENČIĆ OPLELA PO HDZ-u: ‘Ne žele promjene u Vrhovnom sudu’! Ironično komentirala brzinu obnove od potresa

Photo: Patrik Macek/PIXSELL

Saborska zastupnica platforme Možemo!, Sandra Benčić gostujući na N1 govorila je o izboru predsjednika Vrhovnog suda, obnovi nakon potresa te bilježnicama koje su djeca dobila za prvi dan škole u jednoj općini u Slavoniji.

Za početak je rekla kako joj je žao što u prošlom pozivu  za predsjednicu Vrhovnog suda nije izabrana kandidatkinja profesorica Đurđević.

“Za Dobronića smatramo da je dobar kandidat. Svakako od ovog što imamo je jedan od boljih, ali isto tako želimo ponoviti da nam je to saslušanje zaista važno jer tek na njemu možete detaljnije čuti što su konkretni stavovi i na koji način se treba provoditi reforna pravnog sustava. Tu tek vidite koliko argumentirano netko stoji iza onog što piše u njihovom programu. To smo mogli vidjeti kod profesorice Đurđević, koja je pokazala neiscrpnu širinu znanja i koja je pokazala poštovanje prema svim zastupnicima koji su bili tamo”, kaže.


“HDZ nije htio osobu koja ima kritički odnos prema pravosuđu”

Rekla je i kako bi HDZ-ovo glasanje protiv Dobronića bio znak da nikako ne žele kandidata kojeg neće moći kontrolirati i koji na kojeg neće moći utjecati.

“To se pokazalo i u posljednjem izboru kod kandidatkinje profesorice Đurđević, za koju su svi bili svjesni njezinih kvaliteta i mogućnosti promjene koje bi unijela i koja nam zaista treba, no iz političke kalkulacije nisu željeli napraviti taj uzmak pred predsjednikom. U isto vrijeme taj pristup nekog koji ima kritički odnos prema pravosuđu, oni nisu htjeli takvu osobu. Sada ćemo vidjeti hoće li ponovno zauzeti takav stav.



Čini mi se da bi HDZ bio zadovoljniji s nekim, ne samo iz sustava, nego nekim tko je dio i tko je već sada sudac ili sutkinja Vrhovnog suda. Nadam se da to neće biti slučaj, da nećemo imati tu krizu i da nećemo ići i četvrti poziv”, kaže Benčić.

U nastavku je govorila o obnovi i donošenju izmjena Zakona o obnovi.

“Sedmi mjesec prošle godine nije bilo zakona, mi smo bili opcija koja je od potresa zahtijevala da se donese zakonski okvir, tražili smo izvanrednu sjednicu i uspjeli smo ih natjerati da se ona održi. U devetom mjesecu se zakon izglasavao. Tada smo upozoravali, ne samo kroz raspravu nego i amandmane i molili smo ih da ne rade to da je 10 institucija uključeno za obnovu jednog objekta. Predlagali smo da se napravi jedna institucija koja će nadgledati sve, nikako nisu htjeli prihvatiti taj argument, danas, godinu dana kasnije vide da je upravo problem u tome da ima previše aktera

Mi smo se zalagali za pristup da ako znamo koliko imamo crvenih i žutih zgrada, pitanje je javnog interesa da se one obnove, ne trebamo pitati vlasnike, ne trebamo imati 100 posto suglasnosti, to je pitanje sigurnosti. Po nama, zapravo i u tom smjeru će i ići naši prijedlozi, obnova se treba donositi na temelju plana, ne trrbaju postojati posebni zakoni, dokumenatcija, ne treba nas zanimati jesu li oni u tom trenutku živjeli u toj zgradi, mi obnavljamo stambeni fond i dižemo na razinu protupotesne sigurnosti”, objašnjava Benčić.

 

Na kraju je komentirala i bilježnice koje su djeca dobila od Općine Sibinj.

“Ja, općenito svaki puta kada se na bilo koji način bilo što militarno djeci serviralo, sam bila protiv toga. Iz jednostavnog rezloga što djeca ne znaju što to znači niti trebaju znati, oni će naučiti kroz godine. Imali smo slučajeve da su pozivali djecu na nešto što je imitiralo vojne mimohode. Mislim da to nije dobro. Moramo paziti kako prezentiramo sadržaje koje im dajemo, a posebno u slikama.

Ja gledam kako moj prvašić gleda, on gleda sliku u udžbeniku. U prvom udžbeniku koji je otvorio imate tko radi u školi, imate čistačicu – žena naravno, učiteljica – žena naravno, ravnatelj – muškarac naravno. Škole moraju biti mjesto otvorenog promišljanja i usvajanja kritičkog razmišljanja. Posebno kada su mali, od 1. do 4. razreda oni te simbole ne mogu razumjeti i zapravo im može štetiti”.

Rekla je i kako je jasno zašto je čelnik općine podijelio takve bilježnice.

“On ima agendu utjecaja na odgojnu komponentu u školama na način da vjerojatno smatra da je ono što djeca trebaju odmah trebaju naučiti i prihvatiti tko je većina, a tko manjina i on sam vjerojatno podržava određenu količinu nacionalističke retorike. To je legitimno, ali ne možemo na taj način servirati djeci, pogotovo grupama koje su tek došle u školu.

To nije stvar hrvatske zastave, zašto bi nekome smetala zastava? Sva djeca znaju što je zastava. Problem je što odrasla osoba ima potrebu na baš svaku bilježnicu staviti zastavu. Imamo svoju državu, imamo svoju vlast već 30 godina, ne moramo se bojati tog da imamo svoju zemlju. Hajdemo se odmaknuti od te potrebe da simbolima pokazujemo patriotizam”, rekla je Benčić za kraj.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI