U prvih osam mjeseci ove godine udruzi B.a.B.e se za pomoć obratilo 1000 žena, a zbog obiteljskog nasilja javilo se njih 426, istaknuli su u toj vodećoj hrvatskoj udruzi za zaštitu ženskih i ljudskih prava uoči 22. rujna – Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.
Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se u spomen na Ljiljanu Hvalec, Gordanu Oraškić i odvjetnicu Hajru Prohić ubijene na zagrebačkom Općinskom sudu 22. rujna 1999., kao i ranjenu Stanku Cvetković, koja je zadobila teške ozljede.
Do rujna u njihovoj sigurnoj kući osiguran smještaj za 51 osobu – 22 žene i 29 djece žrtava obiteljskog nasilja. Te se brojke poklapaju približno s brojem žrtava nasilja u proteklim godinama te tijekom ove godine dosad nije bilo većih odstupanja u broju zaprimljenih prijava, naglasila je udruga.
Dolazi do značajnije promjene u odnosu društva i nadležnih institucija
B.a.B.e ističu i da je došlo do značajnije promjene u odnosu društva i nadležnih institucija prema nasilju nad ženama i obiteljskom nasilju, ali kao veliki nedostatak napominju i još uvijek veliku neravnomjernu teritorijalnu zastupljenost i dostupnost udruga civilnog društva na čitavom području RH što često dovodi žrtve u nejednak položaj.
Pjevač izvrijeđao Jadranku Kosor: ‘To nije žena, to je ratni huškač i fašista’
“U odnosu na društveni odnos prema nasilju nad ženama, možemo reći da se tijekom godina percepcija mijenja u smislu da se obiteljsko nasilje više ne doživljava isključivo kao “privatna stvar” već je javnost više osviještena o tome da se radi o društvenom problemu premda na ovom području ima još značajnog mjesta za poboljšanja osobito u manjim i konzervativnijim sredinama”, napominju.
Dodaju kako je napredak vidljiv i na području zakonodavne regulative kroz povećanje kaznenopravnih oblika za progon i kažnjavanje nasilja u obitelji te da se zakonodavni okvir konstantno unapređuje, a podsjećaju i da je u pripremi novi paket zakonskih izmjena usmjerenih učinkovitijoj zaštiti žrtava nasilja u kaznenim i prekršajnim postupcima i adekvatnijem kažnjavanju počinitelja.
‘Ne čini dovoljno po pitanju drugih oblika rodno uvjetovanog nasilja’
Odnos pojedinaca u nadležnim institucijama još uvijek nije ujednačen te varira tako da se žrtve nažalost još uvijek ponekad susreću s nerazumijevanjem i posramljivanjem što je posljedica ukorijenjenih obrazaca ponašanja, a na njihovom uklanjanju treba djelovati kroz edukacije stručnjaka i prenošenje znanja na čemu aktivno rade, kažu u udruzi.
U udruzi B.a.B.e osvrnuli su se i na nedavno prvo evalucijsko izvješće GREVIO-a, grupe stručnjaka Vijeća Europe o hrvatskoj provedbi Istanbulske konvencije u kojem se ističe da je ‘Hrvatska poduzela korake protiv obiteljskog nasilja nad ženama, ali ne čini dovoljno po pitanju drugih oblika rodno uvjetovanog nasilja’.
GREVIO je istaknuo kao jedan od problema pravni okvir u Hrvatskoj koji je i dalje u velikoj mjeri rodno neutralan, što dovodi do toga da se možda neće uvijek pružiti pravda ženama kao žrtvama nasilja u obitelji, jer bez dubinskog razumijevanja rodne uvjetovanosti svih oblika nasilja nad ženama, pitanja moći i kontrole koji su u pozadini, i njihov utjecaj na žrtve, istrage i drugi postupci nadležnih tijela mogu ostati ispod standarda koji se zahtijeva od Hrvatske kao potpisnice Konvencije, upozorava udruga.
Horor u Zadru: U stanu držao ozlijeđene žene, na policiju huškao psa
‘Povećanje razine svijesti o specifičnoj situaciji žena’
Ističu i preporuku GREVIO-a da hrvatske vlasti moraju neodložno razviti dugoročnu strategiju koja će uzeti u obzir sve oblike nasilja nad ženama, usvojiti ciljane mjere usmjerene na rješavanje specifičnih potreba svih skupina žrtava, posebice žena koje su izložene ili bi mogle biti izložene višestrukoj diskriminaciji.
Traži se i povećanje razine svijesti o različitim oblicima nasilja nad ženama i kulturološkoj uvjetovanosti ovisno o specifičnoj situaciji žena koje jesu ili mogu biti izložene višestrukoj diskriminaciji, kao što su žene Romkinje, žene s invaliditetom, žene s problemima ovisnosti, migrantkinje kao i druge različite skupine žena u Hrvatskoj o čemu postoji malo istraživanja i sudske prakse, zaključuju u udruzi B.a.B.e.