Zastupnik Hrvatskog sabora iz redova SDP-a Arsen Bauk za N1 je komentirao odnos predsjednika Republike Zorana Milanovića i predsjednika Vlade Andreja Plenkovića. Dotaknuo se i rekonstrukcije Vlade, kao i zahtjeva za pomilovanje generala Perkovića i Mustača.
Upitan što misli o najavi predsjednika Zorana Milanovića da će blokirati ulazak Švedske i Finske u NATO dok god se ne promijeni izborni zakon u BiH, Bauk je odgovorio da to doživljava kao Milanovićevo definiranje vanjsko-političkih prioriteta u dijelu u kojem on sukreira vanjsku politiku.
“I Vlada treba svoje prioritete definirati i onda bi ih trebali uskladiti. Činjenica je da se o prijemu neke članice u NATO-u u konačnici odlučuje u parlamentu. Dođe li taj prijedlog u Hrvatski sabor, on će biti usvojen jer Vlada ima većinu”, rekao je.
“U pravilu se ti zakoni donose jednoglasno. Ako postoje prijepori oko toga, to će se raspravljati i razrješavati prije nego li dođe u Sabor. Naš eventualni glas protiv tu bi imao neko simbolično značenje, ali nisam siguran da Finska i Švedska zaslužuju da glasamo protiv”, dodao je.
Na pitanje bi li Milanović svoj stav trebao iznijeti na samitu u Madridu, rekao je da će odluku o tome donijeti Predsjednik Republike kada dođe na samit.
Govoreći o tezama da Milanović Hrvatskoj nanosi štetu u inozemstvu, rekao je da bi se Andrej Plenković trebao crveniti zbog svojih ministara, a ne zbog predsjednika.
Po pitanju vrijeđanja premijerova oca koji je preminuo prije mjesec i pol dana, Bauk kaže da bi tu bio suptilniji, pa nastavlja:
“To je sada ponovno pitanje stila. Imali smo dva okidača za sukob Vlade i Predsjednika Republika. Jedan je umirovljenje šefa predsjednikovog osiguranja, a drugi je bilo pismo koje su potpisali generali, a za koje su u HDZ-u ocijenili da su generali izmanipulirani, što je Milanoviću bila kap koja je prelila čašu”.
Bauk kaže da za razliku od Milanovića on vjerojatno u samom početku ne bi rekao da neće nikoga pomilovati.
“Ako bi došlo do promjene njegovog stava o pomilovanjima, trebao bi imali debelo objašnjenje. Čini mi se da u ovom trenutku je HDZ uspio da se više priča o Milanoviću nego o ljudima koji su mu uputili zahtjev – govori Bauk, koji osobno smatra da zasluge u Domovinskog ratu ne mogu poništiti odgovornost za prethodne zločine.”
Ne smatra da će se što promijeniti u funkcioniranju države zbog najave Vlade da će bojkotirati Milanovića.
“I dok nije bilo bojkota, veleposlanike nisu imenovali, oko načelnika Glavnog stožera i šefa SOA-e su se dogovorili… Ne bih ja tu previše dramatizirao. Bez obzira na ove njihove svađe, uvjeren sam da se radi o ozbiljnim političarima koji ne bi doveli u pitanje funkcioniranje države”, smatra Bauk.
O rekonstrukciji Vlade SDP-ov zastupnik kazao je da odlaze oni koji su obuhvaćeni istragama, a drugi ostaju neovisno o tome jesu li dobro obavljali posao ili nisu.
Komentirajući Davora Filipović kao izglednu zamjenu za Tomislava Ćorića, rekao je:
“Čuo sam da bi Tomislav Ćorić trebao političku karijeru završiti i skrasiti se u Hrvatskoj narodnoj banci, a što se tiče gospodina Filipovića, bio je dosta inspirativan kao kandidat za gradonačelnika Zagreba. Vidjet ćemo hoće li nas nastaviti oduševljavati i na funkciji ministra.”
Dodao je da ne bi htio na temelju nekoliko izjava odmah otpisati Filipovića kao budućeg ministra.
S Anom Šimpragom, koja se spominje kao zamjenica za Borisa Miloševića, surađivao je dosta dobro.
“Čini mi se da je ona bila i naša zajednička kandidatkinja za gradonačelnicu Knina. Čini mi se da je ovo prvi put da iz kvote SDSS-a na tako visoku poziciju dolazi netko tko je za vrijeme rata bio na okupiranim područjima. To je nešto što je novo i što još nismo imali. Ne tvrdim da je ni dobro, ni loše, nego je zanimljiva činjenica”, dodao je.
Osvrćući se na skup HOS-a, između ostalog, kazao je da HDZ desetljećima funkcionira na dvije doktrine:
“Jedna je održivog lopovluka, a druga je održivog ustašluka. To je nekorektan politički govor, korektniji bi bio da su to klijentelizam i umjereni ili manje umjereni nacionalizam. Ovo je kap koja je prelila čašu umjerenog nacionalizma jer to nije bilo pitanje pozdrava Za dom spremni nego slavljenja 10. travnja. Svi znamo zbog kojeg se 10. travnja tamo okupljaju.”
Istaknuo je da bi bio zadovoljan da Vlada predloži u zakon samo ono što je “Plenkovićevo povjerenstvo” donijelo, a to je da je pozdrav zabranjen, osim u određenim situacijama.