Premda se već neko vrijeme po HDZ-ovim političkim kuloarima progovara o tome kako se premijer Andrej Plenković počeo udaljavati od svojih briselskih političkih partnera te zbližavati s američkom administracijom, izgleda da su Amerikanci na ovim prostorima iznimno oprezni. Jedno vrijeme njihovim se igračem na ovim našim, hrvatskim prostorima nazivao osječko-baranjski župan Ivan Anušić, zatim se s njima povezivao i menadžer Damir Vanđelić koji bi navodno trebao biti jedan od pretendenata na poziciju predsjednika Vlade, govorilo se tu i o ministru policije Davoru Božinoviću koji često gostuje u Sjedinjenim Američkim Državama, baš kao i bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.
Sva ta imena na hrvatskoj su političkoj sceni sporedna u odnosu na premijera Plenkovića i njegova kolegu Zorana Milanovića koji ionako nikada nije bio američki igrač, odavno ga u HDZ-u etiketiraju kao igrača Kremlja aludirajući na njegovu prorusku politiku. Kada je o politici prema Rusima riječ, tu je premijer Plenković izuzetno jasan, osudio je možda i preglasno njihovo djelovanje u Ukrajini i tako zaradio bodove u američkim očima, međutim, prema riječima naših dobro upućenih sugovornika, Amerikanci još ne vjeruju Hrvatskoj zbog dijela naših političara koji još njeguju odnose s Rusima, čiji je interes i utjecaj, unatoč ratu i osudi istoga, sveprisutan na teritoriju naše zemlje.
Sve se zna
Amerikanci koji dononoćno prate zbivanja na ovim prostorima na kojima imaju svoje promatrače nisu zadovoljni razinom korupcije koja je prisutna u našoj zemlji, a svoje nezadovoljstvo i svoje stajalište prema Hrvatskoj novi američki predsjednik Joe Biden i njegova administracija pokazuju i time što još od kraja 2020. nisu imenovali novog veleposlanika u našoj zemlji. Nikada otkako postoji hrvatska država nije postojao tako dug period u kojem nismo imali veleposlanika Sjedinjenih Država u našoj zemlji. Diplomatska je i državnička praksa da se neimenovanjem veleposlanika u određenoj državi toj zemlji šalju političke poruke, a Amerikanci našoj zemlji očito šalju poruku da nemamo njihovo povjerenje, bez obzira na to što naši brojni političari hodočaste po Sjedinjenim Državama.
Trenutno se Bidenovim čovjekom za Hrvatsku smatra Mark Fleming koji je svoj privremeni mandat u američkom veleposlanstvu u Zagrebu započeo u svibnju prošle godine te od tada obnaša dužnost privremenog otpravnika poslova. Inače je Fleming jedno vrijeme bio zamjenik, a zatim i vršitelj dužnosti ravnatelja u Uredu za pitanja južne i sjeverne Azije, a bio je i zamjenik političkog savjetnika u američkom veleposlanstvu u Islamabadu u Pakistanu, dok u Zagrebu djeluje kao politički i ekonomski savjetnik, a ujedno je poznat i kao direktor za pitanja Balkana i Kavkaza u Vijeću za nacionalnu sigurnost u Washingtonu. Fleming, koji je služio u američkim veleposlanstvima na Kosovu, u susjednoj Bosni i Hercegovini te u Armeniji i provincijskom timu za obnovu u Gazniju u Afganistanu, inače je rodom iz Richmonda u Virginiji.
Nitko nije spokojan
Prema podacima iz njegove biografije, diplomirao je na Sveučilištu Georgetown, a magistrirao na Nacionalnom ratnom učilištu Sjedinjenih Država. Uz njega u Zagrebu kao vršitelja dužnosti zamjenice šefa misije djeluje Amy Davison, koja se diplomatskoj sigurnosnoj službi State Departmenta pridružila još tijekom 2007. godine. Davison je vodila sigurnosne timove u američkom veleposlanstvu u Alžiru, a radila je i u Kabulu te u američkom generalskom konzulatu u Njemačkoj, s tim da se Veleposlanstvu Sjedinjenih Država u našem glavnom gradu pridružila tijekom ljeta 2020. godine, i to kao regionalna službenica za sigurnost misije.
Inače je posljednji američki veleposlanik u našoj zemlji Robert Kohorst teško pronalazio zajednički jezik s domaćim političarima. Kohorsta se nije smatralo karijernim diplomatom, nego poduzetnikom koji je izdašno donirao kampanju bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa. U Hrvatskoj je pak u središte pozornosti došao zato što uporno nije dopuštao da hrvatska Vlada na čelu s premijerom Plenkovićem odgovornost za propalu prodaju zrakoplova koju je dogovarala s Izraleom prebaci na Washington, a upućeni tvrde da je to bila prva etapa u procesu udaljavanja između Hrvatske i SAD-a, koja se nastavila poništenjem ugovora i kupnjom francuskih borbenih aviona, premda su se Hrvatskoj nudili i američki.
Za našu zemlju još je s Kohorstom prošlo vrijeme veleposlanika kao što su bili pomalo zaboravljeni Peter Galbraith i William Montgomery. Izravan kakav je bio, Kohorst je jasno sažeo sve ono što i sada vjerojatno koči imenovanje američkog veleposlanika u našoj zemlji, pa je tako primjerice odmah u startu domaćinima dao do znanja da Washington ne želi vidjeti ruske kompanije u INA-i, i to baš dok se javnim prostorom širila polemika o mogućem otkupu INA-e od MOL-a te se spekuliralo o ruskim energetskim mastodontima u vlasti države kao potencijalnim partnerima.
Amerikanci su Hrvatskoj neimenovanjem veleposlanika poslali tihu, ali snažnu poruku o kojoj se nitko u državi ne usudi progovoriti, što je još jedan od razloga za zabrinutost, no na to se trenutno nitko ne osvrće pa i Plenković neko vrijeme, barem u Hrvatskoj, u tom pogledu može biti spokojan.