U utorak će kao što smo već pisali Amerikanci izađi na izbore kako bi izabrali svih 435 članova Zastupničkog doma, kao i 34 od 100 mjesta u Senatu na takozvanim midterm izborima na polovici mandata predsjednika Joea Bidena.
Prema posljednjim istraživanjima raspoloženja Amerikanaca republikanska oporba ima velike izglede oteti demokratima najmanje deset do 20 mjesta u Predstavničkom domu, što bi joj bilo dovoljno za većinu. Ankete su manje sigurne kad se radi o Senatu i demokrati bi tu mogli obraniti većinu, vodit će se vrlo neizvjesna bitka pa je moguće i da strana pretegne na republikance.
Birat će se također i 34 senatora na mandat od šest godina. Na tim je mjestima trenutačno 14 demokrata i 20 republikanaca.
Svojevrsni referendum
Iako se ime Joea Bidena ne nalazi na glasačkim listićima, brojni Amerikanci vide ove izbore kao referendum o predsjedniku čija je popularnost ispod 50 posto. No oni su i veliki test političke budućnosti Donalda Trumpa, koji se sav daje u kampanji Republikanske stranke i organizira brojne skupove diljem zemlje.
Za njih dvojicu, koji razmišljaju o ponovnoj kandidaturi na izborima 2024., rezultati midterma značit će vjetar u leđa za jednoga i splašnjavanje entuzijazma za drugoga.
Ako kandidati koje je podržao Trump prođu loše, manje je vjerojatno da će on dobiti podršku Republikanske stranke za novu predsjedničku kandidaturu iako ju je najavio, a o čemu smo nedavno također pisali i to najavili kao mogućnost.
Trump je naime okupljanju u saveznoj državi Iowi najavio da je “vrlo, vrlo vjerojatno” da će se ponovno kandidirati za predsjednika, prenosi BBC. Trump je govorio na prvom od četiri skupa koja će se održati kroz sljedećih pet dana povodom kampanje republikanskih kandidata.
“Kako bismo našu zemlju učinili uspješnom, sigurnom i slavnom – vrlo, vrlo, vrlo vjerojatno ću to ponoviti”, rekao je. “U redu? Vrlo, vrlo, vrlo vjerojatno. Vrlo, vrlo, vrlo vjerojatno”, dodao je.
Ako republikanci osvoje Zastupnički dom 8. studenog, zastupnički klub GOP-a preuzet će ovlast 3. siječnja 2023. Oni će voditi svaki odbor i odlučiti koji prijedlozi zakona dolaze u Zastupnički dom.
U kampanji i bivši predsjednici
Kampanja je ušla u završnu fazu, a u nju su se aktivno uključili i dvojica bivših predsjednika Barack Obama i Donald Trump a naravno bio je tu i Joe Biden.
Sva trojica su se naime proteklog vikenda pojavili u Pennsylvaniji u jednoj od saveznih država gdje će se voditi neizvjesna borba za svaki glas koji bi mogao preokrenuti ravnotežu u utrci za Senat između demokratskog guvernera Johna Fettermana i republikanskog liječnika i tv-zvijezde Mehmeta Oza.
“Ljudi, ovo su jedni od najvažnijih izbora u našem životu. Ishod će oblikovati našu zemlju u idućim desetljećima, a moć oblikovanja tog ishoda u vašim je rukama”, rekao je Biden pristašama na Sveučilištu Temple u Philadelphiji. ” To je izbor. Izbor između dvije neizmjerno različite vizije Amerike”, dodao je Biden.
S druge strrane na skupu u Latrobeu, jugoistočno od Pittsburgha, Trump je iznio niz pritužbi na račun demokrata, u rasponu od načina na koji se stranka nosi s inflacijom do obrazovnih programa koje njegovi pristaše smatraju previše progresivnima.
“Ako želite zaustaviti uništavanje naše zemlje i spasiti američki san, onda ovog utorka morate glasovati za republikance na divovski način”, rekao je Trump.
Trump, za kojeg izvori kažu da se priprema početi treću uzastopnu utrku za Bijelu kuću nakon sredine mandata, nastavlja tvrditi da je njegov poraz od Bidena 2020. bio rezultat raširene prijevare.
Više sudova, državnih agencija i članova njegove vlastite administracije odbacili su tu tvrdnju kao neistinitu. Ipak, ankete pokazuju da velik broj republikanskih glasača prihvaća tu tvrdnju, kao i mnogi kandidati za Kongres, guvernere i državne urede koji nadziru izbornu administraciju.
“Vratit ćemo tu prekrasnu kuću”, rekao je Trump o predsjedničkoj utrci 2024.
Opasna klima
Obraćajući se pristašama u središtu Pittsburgha, Obama je upozorio da je politički motivirani napad prošlog tjedna na Paula, supruga predsjednice Zastupničkog doma demokratskog Kongresa Nancy Pelosi, proizvod retorike pune mržnje.
“Ova navika koju imamo da demoniziramo političke protivnike, da govorimo lude stvari, stvara opasnu klimu”, rekao je Obama, ne spominjući izravno republikance.
Republikanci tvrde da su demokrati sudjelovali i u političkom nasilju, navodeći raširene prosvjede protiv rasizma koji su potresli zemlju 2020. Kritizirali su demokrate jer nisu uspjeli zadržati fokus na inflaciji i kriminalu, dvije glavne brige glasača, prema većini anketa.
Trump, koji je bio u Pennsylvaniji da bi dobio potporu za republikanskog kandidata za Senat Oza, i republikanskog kandidata za guvernera Douga Mastriana, također radi na održavanju vlastitog profila dok razmišlja o još jednoj utrci za Bijelu kuću. No puno toga će biti jasnije u idućim danima.
Koje su glavne teme za građane SAD-a?
I o njima smo već pisali ali red je da ih još malo ponovimo. Ako se vratimo na sam početak tekuće 2022. godine izgledalo je da će najveće teme biti imigracija, kriminal i životni troškovi, koji su obično sigurni glasovi za konzervativne republikance.
To se sve drastično promijenilo u srpnju kad je američki Vrhovni sud ukinuo pravo ženama na abortusa. To je dalo podstrek demokratama, koji podržavaju prava žena na izbor i to je postalo centralno i u mnogim njihovim kampanjama. Ali kako neposredni utjecaj ove odluke polako blijedi i pada u drugi plan republikanci pokušavaju vratiti naglasak na inflaciju, ekonomsku situaciju, imigraciju, nasilne zločine i kriminal kao glavne probleme američkog društva.
Kako bi se mogla odraziti pobjeda jedne ili druge strane na Ameriku i rat u Ukrajini?
Dominacija republikanaca također bi omela bi Bidenovu vanjsku politiku – posebno enormnu vojnu pomoć Ukrajini, koja se bori protiv ruske invazije. Naime, prošlog mjeseca, čelnik manjine u Zastupničkom domu Kevin McCarthy — vjerojatni predsjednik Zastupničkog doma ako pobjedu ostvare republikanci rekao je da više neće biti “bjanko čeka” za Ukrajinu ako njegova stranka vrati većinu u Domu.
Da će se pomoć SAD-a nastaviti neovisno o rezultatima izbora, nedavno je pak u sklopu Krimske konferencije u Zagrebu rekla i aktualna demokratska predsjednica donjeg doma Nancy Pelosi. Demokratska čelnica je dodala da Kijev ima podršku u obje stranke i u oba doma Kongresa te da ta potpora počinje u Bijeloj kući.
Pelosi je istaknula da američka podrška Ukrajini nije “bjanko ček” jer je ta zemlja pokazala integritet i transparentnost u primanju pomoći. “Ovo je odnos s velikim integritetom, za demokraciju i slobodu u svijetu”, rekla je.
Istraživanje pak javnog mnijenja iz listopada pokazuje da jasna većina zemlje podupire nastavak pomoći Ukrajini, ta razina potpore opada, a trend jasno ukazuje da je sve manje birača spremno podržati kandidate koji podržavaju dodatnu pomoć za obranu Ukrajine. Danas približno 59 posto Amerikanaca podržava nastavak pomoći Ukrajini, dok njih 41 posto to ne podržava.
No ako se sve to dogodi Biden bi mogao staviti veto na konzervativne zakone o abortusu, imigraciji i porezima.
Glavne utrke
Za utrku u Predstavničkom domu najneizvjesnije bi trebalo biti u nekoliko saveznih država. Uglavnom onima koje se u svim američkim izborima drže vrlo neizvjesnima.
Ključna će biti predgrađa u državama Pennsylvania, Kalifornija, Ohio i Sjeverna Karolina. Vrlo bi neizvjesno moglo biti i u dijelovima New Hampshirea, Arizone i Oregona.
U Senatu, za sada izgleda kao da bi četiri od 36 mjesta za koje se bore kandidati mogla da odu na jednu ili drugu stranu.
Ključne utrke prema svim procjenama analitičara, vodit će se u Nevadi, Arizoni, Georgiji , Pennsylvaniji, Arizoni, Floridi i Sjevernoj Karolini.
Slično je i što se tiče utrke za guvernera. Najneizvjesnije će se utrke prema predviđanjima voditi u Arizoni, Floridi, Georgiji, Michiganu, Teksasu i Pennsylvaniji.
Izlaznost na midterm izbore obično je dosta manja nego za predsjedničke izbore no čini se da bi ovi mogli biti izuzetak te se očekuje izlaznost puno veća nego dosad. Amerika je u zadnjih nekoliko godina jako polarizirana i podjeljenja što se jako dobro vidjelo već 2016. godine kad je na veliko iznenađenje za predsjednika izabran Donald Trump, a sve je još više došlo do izražaja uoči i na samim izborima 2020.godine kad je Trumpa naslijedio Joe Biden ali i sva događanja i napetosti nakon samih izbora diljem Amerike.
Brojni su Amerikanci iskoristili i ranije pravo glasa a to pravo je iskoristio i aktualni predsjednik Biden. A koliko su i jesu li bivši predsjednici imali utjecaj na ishod izbora i što su na kraju odlučili američki birači bit će poznato nakon 8. studenog.