‘Ako ste živjeli u Jugoslaviji, onda vam je sasvim jasno ovo što se događa u Bruxellesu!’

“Ako ste živjeli u Jugoslaviji, sjećate se da se i tamo raspravljalo koliki će biti centralni proračun i što treba raditi državna vlast. Sada se slično događa u Europskoj uniji”, komentirao je višednevne pregovore u Europskoj uniji o financijskom paketu pomoći Vladimir Gligorov, dugogodišnji znanstveni istraživač na Bečkom institutu za međunarodne ekonomske studije.

U razgovoru za Jutarnji list rekao je kako je manje važno koliko će iznositi predviđeni paket pomoći već je fundamentalno pitanje stvara li se polako svojevrsna fiskalna unija na prostoru EU-a.

“Ako ste živjeli u bivšoj Jugoslaviji, tada vam je ova tema vrlo jasna. I tamo se raspravljalo koliko će biti centralni proračun i što treba raditi državna vlast. Kao nekad u Jugoslaviji, tako i središnji proračun u današnjoj EU ima male neposredne prihode, uglavnom od carina, a ostalo su doprinosti država članica, na temelju tamošnjih BDP-a pa bogatije države daju više, a siromašnije manje. Tako je bilo i u Jugoslaviji”, objašnjava Gligorov.

Podsjeća da ovdje postoje i financijski transferi, a to je ono što dobivaju Hrvatska, Mađarska i druge siromašne zemlje, kao što su nerazvijene republike i pokrajine dobivale u bivšoj Jugoslaviji.

Pojasnio je i što bi značila fiskalna unija. “To bi značilo da središnja vlast može davati novac manje razvijenima, a Europski parlament bi smio donositi poreze, što onda zadire u suverenitet zemalja članica. Bogatiji bi davali više, a neki od njih smatraju da im se to ne isplati. Mađutim, fiskalna računica je različita od privredne, i zato je Njemačka zainteresirana za stvaranje barem ograničene fiskalne unije”, rekao je Gligorov.



Facebook Comments

loading...
Loading...
DIJELI