Za sve građane u Hrvatskoj koji su podizali kredit u švicarskim francima u posljednjih 15 godina i pri tomu izgubili stotine tisuća kuna na kamatama i valutnim klauzulama, donekle olakšanje višegodišnje agonije donijela je presuda Vrhovnog suda RH koji je donio odluku kako ‘konvertirani’ imaju pravo na tužbe protiv banaka.
No članovi udruge okupljenih oko inicijative ‘Lex Franak’ otišli su i korak dalje. Tijekom ljeta marljivo su pripremali prijedloga Zakona koji bi trebao proglasiti ništetnima – ali sve kredite sklopljenje u švicarskim francima!
Ekskluzivno za ‘7Dnevno’ dobili smo na uvid prijedlog Zakona, koji u cijelosti možete pročitati na internetskim stranicama portala Dnevno.hr i uvjeriti se kako je riječ o najboljem rješenju za više od 130 tisuća građana na koje bi se ovakav Zakon odnosio.
Brojni su građani nakon presude Vrhovnog suda u travnju ove godine podigli tužbe i očekuju povrat svojih sredstava, smatrajući kako su banke jednostrano određivale kamate, bez prethodnih upozorenja.
Cijeli prijedlog predhodio je dugo iščekivanoj presudi Vrhovnog suda RH po izvanrednoj reviziji broj Rev-2868/2018, te objavi da je tom presudom Vrhovni sud utvrdio kako korisnici kredita u švicarskim francima, koji su kredite prema Zakonu o potrošačkom kreditiranju iz 2015. godine konvertirali u euro, imaju pravo na tužbe protiv banaka i pravo na povrat novca koji su im banke nezakonito oduzele, što će se dokazati vještačenjem na općinskim sudovima.
Prijedlog Zakona je zapravo spas za sve građane koji su tužili banke, jer će im olakšati sudsku trakavicu i ujednačiti sudsku praksu, koje još uvijek nema na hrvatskim sudovima, a zbog koje bi stotinjak tisuća opljačkanih građana mogli prolaziti novu višegodišnju kalvariju sa neizvjesnim ishodom.
Zakon koji bi riješio problem svih oštećenika
O detaljima spasonosnog Zakona koji može brzo i efikasno riješiti problem opljačkanih građana sa kreditima u švicarcima, razgovarali smo s jednom od autorica novog senzacionalnog Zakona. Odvjetnica Ana Galoši Comisso objašnjava kako je uopće nastavo prijedlog ovog Zakona.
- Dugogodišnji problem velikog broja ljudi koji su sklopili kredite kojima je glavnica vezana uz švicarski franak se pokušava riješiti, no do sada još uvijek nemamo ujednačenu sudsku praksu niti rješenje za probleme koji su nastali kao posljedica sklapanja ugovora o kreditu koji sadrži nepoštene odredbe, bez kojih odredaba taj ugovor ne može egzistirati, kaže odvjetnica Galoši Comisso i dodaje da je građanska inicijativa ‘Lex Franak’ okupila tim stručnjaka, te odlučila sastaviti prijedlog zakona koji bi riješio cjelokupni problem svih oštećenika koji su sklopili ugovore o kreditu kojima je glavnica vezana uz švicarski franak.
Sve će se promijeniti bude li politika željela
Odvjetnica nam je ukratko ponovila povijest agonije sa švicarcima.
- Hrvatske banke su manje-više iskoristile stanje tržišta, te klijentima koji potražuju kredite u razdoblju počevši od 2004.g. pa na dalje nudili i reklamirali kredite u švicarskim francima kao najpovoljnije moguće, uz odobravanje najmanje kamatne stope u RH, te čak u nekim slučajevima uvjeravali korisnike kredita da je CHF najstabilnija valuta te da nema brige oko kretanja , odnosno povećanja tečaja u odnosu na domicilnu valutu.
- Banke su u svoje tipizirane ugovore, ugovarale odredbe kojima je isključivo banci dopuštena mogućnost izmjene kamatne stope i to jednostranom odlukom banke, bez mogućnosti prigovora korisnika kredita, te teret povećanja razlike tečaja valute uz koju je vezana glavnica kredita prebacili isključivo na korisnika kredita. Dakle kompletan rizik svih izmjena kamata i promjene tečaja je stavljen na teret korisnika kredita, koji u vrijeme sklapanja ugovora ima predočen otplatni plan, no taj otplatni plan je vezan uz valutu, i to korisnik kredita ne zna, niti može znati kolika je konačna cijena u domicilnoj valuti, koju će on morati banci platiti za korištenje kredita na dan zatvaranja kredita“, objašnjava odvjetnica Ana Galoši Comisso.
Napominje da odredbe Ugovora o kreditu korisnici kredita nisu mogli mijenjati, već samo potpisati ugovorne odredbe koje su unaprijed pripremljene od strane banke.
- Ugovor o kreditu u kojem nije vidljiva konačna cijena usluge koju pruža banka korisniku, a u kojem je rizik povećanja te ‘nepoznate cijene’ isključivo na jednoj ugovornoj strani, nije moralan i kao takav je ništetan. I to bi ovaj naš zakon riješio“.
Prijedlog ide ministru Bošnjakoviću pa onda eventualno u Sabor!?
Pravomoćnim odlukama Visokog Trgovačkog suda Republike Hrvatske od 13.06.2014.g , te 14.06.2018.g. ,donesenim po kolektivnoj tužbi ‘Udruge Potrošač’, utvrđeno je da su odredbe Ugovora o kreditima kojima je glavnica vezana uz švicarski franak nepoštene, kao i odredbe o promjeni kamatne stope jednostranom odlukom banke, slijedom čega je svim korisnicima kredita omogućeno da pokrenu pojedinačne postupke radi utvrđenja ništetnosti pojedinih odredaba svojih ugovora, te od banaka zatraže i ostvare povrat neosnovano stečenog profita i to sa zakonskim zateznim kamatama.
No kako to već biva u današnjoj Hrvatskoj, do sada zakonski nije bio reguliran problem zaštite dužnika kojima je pokrenuta ovrha radi nemogućnosti otplate kredita kojem je glavnica vezana uz švicarski franak, a do otkaza ugovora o kreditu i ovršnog postupka je došlo upravo radi nepoštenih odredaba ugovora i povećanja tečaja švicarskog franka. Jedini i isključivi krivac za to je naravno država koja je samo nijem promatra kako strane banke u Hrvatskoj cijelo jedno desetljeće pljačkaju njene građane. Iako su mnoge druge zemlje tome vrlo jednostavno stale na kraj, iako su mnoge političke grupacije obećavale rješenje za prezadužene građane, nijedna nije po tom pitanju ništa učinila sa svoje strane.
Upravo prijedlogom ovog Zakona je predložena potpuna zaštita oštećenika kao slabije ugovorne strane, zaštita od provođenja ovrhe te gubitka nekretnine, a sve u cilju ujednačenja sudske prakse i konačnog postizanja pravde.
Nedvojbeno je također da se jako veliki broj ljudi i dalje boji pokretati sudske postupke protiv banaka, ali ako ne pokrenu postupak, banka zadržava cjelokupan profit koji je svaki korisnik kredita svojoj banci već uredno i platio i preplatio, jer da nije plaćao kako je banka tražila, sve veće i veće iznose anuiteta, sigurno bi mu njegova banka otkazala ugovor, aktivirala sredstva osiguranja, odnosno istjerala van iz njegove kuće i blokirala mu sve račune, a potom u većini slučajeva i prodala dug nekoj od agencija za otkup dugovanja – bez milosti.
- Naravno opet ističem kako se ovdje radi samo o Prijedlogu Zakona koji bi pružio zaštitu svim oštećenicima kao slabijim ugovornim stranama, zaštita od provođenja ovrhe te gubitka nekretnine, kojem je cilj ujednačenje sudske prakse i konačnog postizanje pravde u vidu potpune restitucije. Sada se nadamo da će Prijedlog zakona biti od strane nadležnih institucija ipak prihvaćen i da će institucije odraditi svoj posao te svojim građanima omogućiti da ostvare svoja prava i izbore svoju pravdu, zaključuje odvjetnica Ana Galoši Comisso.