Dinamo ove sezone neće sudjelovati u podjeli bogatog financijskog kolača koji donosi igranje u Ligi prvaka, ali pokušat će napuniti klupsku blagajnu na druge načine. Prođu li estonsku Floru i uđu u skupine Europske lige, imali bi zajamčenu zaradu od 3,22 milijuna eura iz Uefinog nagradnog fonda, računajući i zarađeno u kvalifikacijama za Ligu prvaka. Ipak, to je samo djelić onog što će zagrebački Plavi dobiti. U prvom planu su transferi, koji bi mogli biti vrlo unosni.
Prijelazni rok koji traje dosad je donio 29 milijuna eura, u čemu glavnu ulogu ima ovog tjedna potvrđeni transfer Joška Gvardiola. Po podacima Transfermarkta, zagrebački Plavi i RB Leipzig dogovorili su posao vrijedan 16 milijuna eura, ali za Dinamo bi moglo biti i unosnije s obzirom na bonuse koji bi mogli povisiti odštetu do 25 milijuna eura. S ranijim ulovom koji je u ljetnim mjesecima nosio odlazak Nikole Mora u Dinamo Moskvu za 8,5 milijuna eura, iznosi zvuče sjajno za klupsku blagajnu i najavljuju da bi mogući novi odlasci mogli dovesti do klupskog rekorda za jedan prijelazni rok.
Bude li još bogatih ponuda, primjerice, za Amera Gojaka, ali i za još neke adute Plavih, bit će to bogato ljeto i jesen.
Znamo da hrvatski klubovi puno ovise o transferima, a visina odštete koja se može dobiti uvijek raste s igranjem na velikim pozornicama, u Ligi prvaka ili skupinama Europske lige, za što je Dinamo najbolji primjer. Navijačima se neće svidjeti što najbolji igrači odlaze u druge klubove, sve češće vrlo mladi, ali iz svakog kluba, pa tako i iz Dinama, branit će se tvrdnjom da je stanje u klupskoj blagajni na prvom mjestu.
Kako trenutni prijelazni rok izgleda u odnosu na proteklih nekoliko Dinamovih sezona? Pogledamo li unatrag 10 godina, izgledalo je dosta skromno, s po manje od 10 milijuna zarađenih eura u sezonama 2009./10. i 2010./11. Dinamo je tada imao dva kapitalca, prvo Dejana Lovrena za kojeg je Lyon na početku 2010. dao 8 milijuna eura, a zatim Marija Mandžukića koji je u ljeto ’10. prešao u Wolfsburg za 7 milijuna eura.
Ipak, bilo je to puno bolje nego u sezoni 2011./12., kada uopće nije bilo kapitalca. U prijelaznom roku tada je sjela zarada od samo 420.000 eura, a najviše je donio Brazilac Dodo, koji je prešao u azerbajdžansku Qabalu za 300.000 eura. U Dinamu su u toj sezoni shvatili da moraju nešto i uložiti da bi više zaradili, s ukupno 4,75 milijuna eura za dovođenje igrača, među kojima su najviše koštali Ivan Krstanović i Domagoj Vida.
Prijelazni rok u sezoni 2012./13. donio je ulov za bolje raspoloženje u klubu s Maksimira. U blagajnu je od transfera sjelo 20 milijuna eura, u čemu je glavna stvar bio odlazak Matea Kovačića u milanski Inter za 11 milijuna eura na početku 2013. Otišli su i Domagoj Vida i Milan Badelj, Vida za 5 milijuna eura u Dinamo Kijev, a Badelj za 4 milijuna eura u njemački HSV, što nas vraća na priču o kapitalcima koje vrijedi imati. Kada na njih možeš računati i kada dobro razvijaš svoje igrače, uvijek bude i puno novca kod odlazaka.
Dobar ulov donijela je i sezona 2013./14. koju su nosili Tin Jedvaj (odlazak u Romu za 5 milijuna eura) i Šime Vrsaljko (u Genou za 4,88 milijuna eura). Dinamo je tada od transfera dobio 15,78 milijuna eura, što je donekle pokrilo slabiju narednu sezonu s odlascima vrijednima ukupno 9,93 milijuna eura. Priču je u toj sezoni nosio Alen Halilović, za kojeg je Barcelona u ljeto 2014. dala pet milijuna eura.
Sezona 2015./16. bila je financijski solidna za Plave, s transferima od kojih su zaradili 13,90 milijuna eura, ponajprije od odlaska Joze Šimunovića u Celtic za 7 milijuna eura. No, bilo je to ništa prema punjenju klupske blagajne u sezoni 2016./17., s rekordom koji u Dinamu sada žele srušiti.
Dinamova blagajna je u ljetnom i zimskom prijelaznom roku te sezone obogaćena za ukupno 41,15 milijuna eura. Priču je nosio tadašnji rekordni transfer Marka Pjace u Juventus, koji je za to platio 23 milijuna eura, a vrijedi dodati i odlazak Josipa Brekala, za kojeg je Wolfsburg izdvojio 10 milijuna eura. Gvardiolov odlazak postavio je temelje da se taj visoki iznos sruši.
Plavi su u sezoni 2017./18. zaradili 21,73 milijuna eura, a sezonu potom visokih 33,5 milijuna eura, s najvećim ulovom u transferima Marka Roga u Napoli za 13,5 i Filipa Benkovića u Leicester City za 14,5 milijuna eura.
Prije Gvardiola, Dinamo je odradio prvi veliki posao s RB Leipzigom na početku ove godine, u prijelaznom roku sezone 2019./20., kada je njemački klub izdvojio 21 milijuna eura za dovođenje Danija Olma. U toj sezoni zarada je iznosila visokih 31,70 milijuna eura.
Ide li Dinamo do više od 41,15 milijuna eura iz sezone 2016./17.? Apetiti su, naravno, visoki, pogotovo zbog toga što sada nema novca od Lige prvaka, no u prostorijama Plavih za to će trebati biti čvrsti pregovarači, uporni u svojim zahtjevima, pa i pod cijenu da poneki zainteresirani klub otpadne ako ponuđeni iznos nije pravi. S Gvardiolom se očito pogodilo, uz važan plus da će ostati u Dinamu na posudbi, što bi bio idealan recept i za nove unosne poslove.
A u izlogu između ostalih stoje Livaković, Petković, Gojak…