DALIĆ PROTIV SLOVAČKE POD POVEĆALOM: Gnušamo se napada na njega pa da i izgubi u Trnavi!

Foto: Damir Krajac / CROPIX

Ajmo stvari postaviti ovako: Zašto bi Hrvatska, makar bila druga na svijetu, uopće bila favorit protiv Slovačke u euro kvalifikacijama? Ta, Hrvatska protiv Slovačke ima tek izjednačeni omjer, ruku na srce Slovaci su u rastu, Hrvati u padu.
Veliki broj reprezentativaca na koje je Dalić računao tijekom lanjske veličanstvene svjetske smotre sada mu uopće nisu na raspolaganju, momčad je prepuna mladih igrača, perspektivnih, no ne i posve dokazanih.

Ne samo što smo mi takvi, nego je pobjeda imperativ, svaki drugi rezultat poprilično bi zakomplicirao situaciju u naizgled i relativno lakoj kvalifikacijskoj skupini. I sva je pozornost usmjerena na izbornika Zlatka Dalića.

A ni tradicija naše vrste protiv Slovaka baš mu ne ide u prilog.

Hrvatska i Slovačka od samostalnosti su odigrale šest međusobnih utakmica, sve prijateljskog karaktera, a ukupan je omjer potpuno izjednačen – po dvije pobjede svakoj reprezentaciji uz isto toliko remija i poraza. Prvi smo put odmjerili snage u travnju 1994. godine, prije početka prvih kvalifikacija u kojima smo sudjelovali, za Euro 1996. Izbornik je bio Miroslav Blažević, koji je u Bratislavu poveo kadar iz HNL-a, a nije se dobro proveo, jer su Slovaci slavili 4-1, Pravi debakl.

Četiri godine kasnije odigrali smo u Puli, uoči odlaska na SP u Francusku te smo sa sastavom koji je tamo osvojio broncu poraženi 2-1. U kolovozu 2000. ponovno smo se sastali u Bratislavi te smo prvi put izbjegli poraz – 1-1. U pripremi za Euro 2004. u Portugalu Hrvatska je slavila 1-0. Na riječkoj Kantridi igrali smo 2007. te pod vodstvom Slavena Bilića upisali uvjerljivih 3-0. Posljednji međusobni dvoboj odigrali smo u kolovozu 2010., ponovno u Bratislavi, i remizirali 1-1.



Dakle, to je suparnik koji nam ne odgovara.

Čini se da je u pravu slovački reprezentativac, gledajući na sva događanja oko Hrvatske u zadnjiih godinu i nešto, pa kaže:

“Hrvati su prošle godine mogli pobijediti svakog na svijetu, ali čini se da ove godine mogu i izgubiti od svakog na svijetu”, rekao je Škriniar.

Ne baš blistav start naše reprezentacije u ovim kvalifikacijama, jer peče onaj budimpeštanski poraz od Mađara, ali veseli trijumf protiv Walesa u Osijeku, stavlja Zlatka Dalića u nezavidnu pozicjiu.

Svi ga gledaju kao čovjeka koji je reprezentaciju istog imena, ali drugog sadržaja, doveo na krov svijeta, a sada se, gle, “muči” u kvalifikacijama, ne svjetskim nego europskim.

To je kriv i nakaradan pogled, Dalić doslovce sastavlja novu momčad, usput namjeravajući i imati dobar rezultat. A to ne da nije lako, već je gotovo pa nemoguće. Ili ćemo morati sniziti kriterije ili ćemo i dalje udarati po trenerima, a nema trenera na svijetu koji bi ovakvu smjenu generaciju s rezultatskim imperativom napravio besprijekorno.

Zato se gnušamo svih kritika prema Daliću, pa čak i da izgubi ovu utakmicu. Kako ponavljati trijumfe iz Rusije kada je riječ o posve drugoj priči, drugim igračima, drugim okolnostima. Trener za novu generaciju najprije treba vremena, dajemo li ga mi uopće Zlatku Daliću?

Ili ćemo ga žrtvovati tek toliko, da se vidi koliko možemo biti opaki?

Facebook Comments

Loading...
DIJELI