Njena istraživanja vodila su do otkrića nuklearne fizije, ključnog procesa na kojem se zasniva nuklearno oružje i nuklearni reaktori.
Dana 27. listopada 1968. godine umrla je jedna od najpoznatijih nuklearnih fizičarki u povijesti – Lise Meitner. Bila je dio tima čija su istraživanja dovela do otkrića nuklearne fizije (cijepanja atoma), za što je njen kolega Otto Hahn dobio i Nobelovu nagradu. Danas se smatra da je njen doprinos u tom procesu bio uvelike zanemaren i da joj je na neki način nepravedno uskraćena Nobelova nagrada.
To joj je dijelom nadoknađeno time što je 1997. godine njoj u čast službeno usvojeno ime meitnerij (meitnerium – Me) za kemijski element s atomskim brojem 109. Dapače, po njoj su nazvani i krateri na Mjesecu i Veneri te jedan asteroid (6999 Meitner).
Lise Meitner rođena je u Beču 1878. godine, u židovskoj obitelji. Otac joj je bio pravnik i poznati šahovski majstor. Lise Meitner doktorirala je fiziku na Bečkom sveučilištu, kao jedna od prvih žena uopće. Zatim se iz Beča preselila u Njemačku, gdje je radila sa spomenutim Ottom Hahnom. Njihova zajednička otkrića bila su važna za razvoj nuklearne fizike.
Kad je Hitler došao na vlast u Njemačkoj 1933. godine, Lise Meitener bila je isprva zaštićena od progona svojim austrijskim državljanstvom, premda je bila Židovka. Ona se još 1908. godine krstila, prešavši na kršćanstvo, no po nacističkim zakonima važno je bilo podrijetlo. Nakon što je Hitler 1938. godine napravio Anschluss Austrije, Lise Meitner pobjegla je iz Njemačke u Nizozemsku, a zatim u Švedsku.
Iako u egzilu, Lise je nastavila surađivati s Hahnom (čak su se sastali u Danskoj). Njihova istraživanja vodila su do otkrića nuklearne fizije, ključnog procesa na kojem se zasniva nuklearno oružje, kao i nuklearni reaktori za proizvodnju energije.
Godine 1949. Lise je dobila švedsko državljanstvo, a 1960. preselila su u Veliku Britaniju. Umrla je u visokoj 90. godini kod Cambridgea u Engleskoj.