Dana 24. lipnja 1497. Europljani su prvi put nakon Doba Vikinga iskrcali na sjevernoamerički kontinent. Naime, Kristofor Kolumbo obilazio je samo Srednju i Južnu Ameriku, a tek je na današnji dan, oko pet godina nakon prvog Kolumbovog putovanja, istraživač John Cabot u ime Engleske otkrio Sjevernu Ameriku.
John Cabot bio je Talijan, a ne Englez, premda je do Sjeverne Amerike doplovio u službi engleskog kralja. Slično je tako i Kristofor Kolumbo bio Talijan, pa je ipak plovio u službi španjolskih vladara. Nije sa sigurnošću poznato iz kojeg je talijanskog grada Cabot potjecao, ali se zna da je svojedobno dobio status građanina Venecije (još znatno prije nego što je krenuo na plovidbu prema Sjevernoj Americi). Potpisivao se svojedobno kao Zuan Chabotto (Zuan je specifični venecijanski oblik imena Ivan, dok se danas u Italiji koristi pretežno oblik Giovanni). John Cabot je anglicizirana inačica njegova imena.
Cabotova ekspedicija bila je pod pokroviteljstvom engleskog kralja Henrika VII. – prvog vladara iz poznate dinastije Tudor. Inače, Henrik VII. znamenit je po tome što je u njegovo vrijeme konačno okončan Rat ruža i po tome što je bio otac poznatog Henrika VIII., osnivača Anglikanske Crkve.
Nije točno poznato gdje je po prvi put Cabotova ekspedicija pristala u Sjevernoj Americi, no službeno je tumačenje kanadske i britanske vlade da je to bilo oko mjesta Cape Bonavista na kanadskom otoku Newfoundlandu. Zanimljivo je da su nakon pristajanja Cabotovi ljudi na kopnu podigli papinsku i mletačku zastavu, a zemlju su proglasili vlasništvom engleskog kralja.
Piše: Boris Blažina
Original možete pronaći na povijest.hr