SAVA SE POČELA IZLIJEVATI NAVEČER! Poplavljena je trećina Zagreba: Poginulo je 17 ljudi, a bez domova je ostalo 40.000 građana

Uslijed dugotrajnih kiša, ujesen 26. listopada 1964. godine, Zagreb je zahvatila velika poplava.

Rast vodostaja gornjeg toka rijeke Save rezultirao je probijanjem nasipa i plavljenjem trećine grada Zagreba čime je prirodna katastrofa zabilježena kao najveća u povijesti grada.

Prelivši se preko nasipa Sava je zahvatila nekoliko područja tadašnjih općina diljem grada. Prelila se na područje Susedgrada, Trešnjevke, Trnja, Peščenice i Remetinca.


Poplavivši tako 6000 hektara zemlje razlivena je Sava uništila dijelove grada u kojem je živjelo 183.000 ljudi, uništila 10.000 stanova, 3297 gospodarskih zgrada, 61 trafostanicu, 120 poduzeća, dva kilometara autoceste, 65 posto građevinskog materijala, ali i odnijela 17 života te je čak 40.000 građana ostalo bez svog doma. Bez svojih domova ostali su učenici i studenti. Oko 13.000 učenika i studenata ostalo je bez svoj studentskih prostora.

U Vjesniku iz 1964. godine ovako su opisani tragični događaji:



“U nedjelju, 25. listopada 1964., Sava je u toku dana naglo narasla. Gradski štab za obranu od elementarnih nepogoda davao je obavijesti o sve većoj opasnosti. I u Vjesniku je bila uzbuna, jer se poduzeće nalazilo na glavnim pravcima prodora vode. Počelo je navečer. Sava se izlijevala. Pokušalo se obraniti barijerama napravljenim na brzinu.

Izvlačile su se role papira iz podruma i spašavalo se ono što se moglo. Ali sve je bilo uzalud. Voda je strahovitom silinom nadirala iz Odranske i od autoputa. Počela je nadirati i iz podzemlja. Prodirala je u rotaciju iz odvodnih kanala. Dizala se naglo i vrlo brzo je poplavila sva skladišta i donji dio postrojenja. Istodobno je kovitlac obuhvatio čitavu zgradu. Razina vode podigla se na 1,20 metara.

Objekti su bili opkoljeni vodom, podrumi i prizemlje potopljeni. Bujica je sve odnosila. Pola sata prije nego što se voda pojavila, isključena je električna struja na cijelom području…”

Ukupna je šteta tada procijenjena na preko 100 milijardi dinara ili 8,19 posto nacionalnog dohotka.

Povodom sjećanja na zagrebački potop Hrvatska je udruga kriznog menadžmenta uz pomoć Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada Zagreba, te Copernicus Emergency Management Service tvrtke izradila animaciju s kartom poplave iz 1964. godine.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI