Američki predsjednik Joe Biden i potpredsjednica Kamala Harris obilježit će godišnjicu terorističkih napada 11. rujna u New Yorku, Pentagonu i u Shanksvilleu.
Tornjevi Svjetskog trgovačkog centra srušili su se unutar dva sata od udara aviona, a u njima je poginulo 2606.
Nakon što su oteli četiri zrakoplova islamski teroristi izvršili su napad na više ciljeva u SAD-u 11. rujna 2001. godine, što je i dan danas teroristički čin nezabilježen u modernoj povijesti. Dva aviona su usmjerili na tornjeve blizance Svjetskog trgovačkog centra u New Yorku, jedan avion na zgradu Pentagona. Zadnji avion trebao je udariti u cilj u Washingtonu D.C., vjerojatno zgradu Capitola ili Bijelu kuću, no srušen je u Pennsylvaniji nakon što su putnici pokušali preuzeti kontrolu. Nitko nije preživio.
Tornjevi Svjetskog trgovačkog centra srušili su se unutar dva sata od udara aviona, a u njima je poginulo 2.606 osoba, uključujući 343 vatrogasca i 60 policajaca. Još 125 osoba je poginulo u napadu na Pentagon. Stradali su svi ljudi u sva četiri aviona, ukupno 265, uključujući svih 19 otmičara. Sve u svemu, poginulo je 2.996 ljudi. Žrtve su bili državljani ukupno 77 zemalja.
Napadi 11. rujna bili su u skladu s borbom Al-Qaide protiv SAD-a koja se prethodno manifestirala njihovom umiješanosti u nekoliko prijašnjih napada na američke ciljeve kao što je primjerice bombardiranje američkog veleposlanstva u Keniji 1998. godine i bombardiranje USS Cole ratnog broda u Jemenu 1998. godine bila je izdana naredba Osame bin Ladena, Ajman al-Zavahirija, Abu Jasir Rifai Ahmad Taha, Šaik Mir Hamzah i Fazlur Rahmana koja navodi nekoliko motiva na borbu protiv SAD-a. Na specifičan način naredba je opisala i optužila da SAD:
iskorištava i obezvrjeđuje resurse Arapskog poluotok
vodi politiku vođe u tim zemljama
podržava diktatorske režime i monarhije na Bliskom istoku i time tlači njeno stanovništvo
održava vojne baze i instalacije na arapskom poluotoku u namjeri da prijeti obližnjim muslimanskim zemljama
ima namjere da svojom nazočnošću napravi podjele između muslimanskih država slabeći ih politički
podržava Izrael i želi odvratiti međunarodnu pažnju od okupacije Palestine
je religijskim sastavom stanovništva predominantno kršćanska i time heretična i islamofobna.
Rat u zaljevu te sankcioniranje i bombardiranje Iraka koje su izvele SAD-e su 1998. prikazani kao dokazi ovih optužbi. Pored negodovanja prosječnih muslimana, naredba u islamskim tekstovima koristi se kako bi opravdala agresivne poteze protiv američkih vojnih i civilnih ciljeva dok se navedene optužbe ne preokrenu. Napadi 11. rujna smatraju se jednim od takvih poteza.
U svojoj izjavi prihvaćanja odgovornosti za napade Bin Laden je 2004. također rekao kako je motivacija za napade bila “vraćanje slobode našem narodu”, “kažnjavanje agresora”, i “nanošenje ekonomske štete SAD-u”. Naveo je da je dugoročni cilj ove njegove borbe da “SAD iskrvari do točke bankrota”.
Bushova administracija tvrdi da je Al-Qaida motivirana mržnjom prema slobodi i demokraciji, primjerice SAD-a. Obje strane prikazuju borbu kao okršaj dobra i zla. Neki su naglasili da komentari Al-Qaide i metode kojima se koriste pokazuju da je Al-Qaida motiviravana da nametne tiranski svjetski poredak zasnovan na interpretaciji Islama
Manjina odbija zaključak da je AL-Qaida odgovorna za napade, najčešće navodeći CIA i Mossad kao odgovorne. Drugi, iako prihvaćaju Al-Qaidinu odgovornost, tvrde da su članovi američke vlade prikrili neke informacije o napadima i u tajnosti ih sankcioniraju. U oba slučaja pretpostavlja se da je motivacija stvaranje razloga za američku vojnu ekspanziju na Bliskom istoku s krajnjih ciljem da se realiziraju ciljevi SAD-a koji su, uglavnom, bili vezani uz proizvodnju nafte.
Ipak, američke vlasti tvrdile su drugačije te je tadašnji predsjednik George W. Bush zapovijedio rat protiv osovine zla, u koje je ubrajao Al Qaidu, ali i Iran, Irak i Afganistan. Napadi su imali ogromne posljedice na svjetsku politiku. Bili su osuđeni širom svijeta, a oko mjesec dana kasnije SAD su povele koaliciju međunarodnih snaga u Afganistanu u potragu za snagama Al-Qaide.
Tri godine kasnije Osma bin Laden prihvatio je odgovornost za napade rekavši da je motivacija bila “vraćanje slobode našem narodu”, “kažnjavanje agresora”, i “nanošenje ekonomske štete SAD-u”. Naveo je da je dugoročni cilj ove njegove borbe da “SAD iskrvari do točke bankrota”.
Napadi su imali veliki utjecaj na stanovništvo SAD-a. Zahvalnost prema radnicima javne sigurnosti, prvenstveno prema vatrogascima bila je velika što zbog velikog rizika koji su preuzeli na sebe na licu mjesta, to i zbog velikog broja žrtava koje su same vatrogasne i policijske jedinice pretrpjele. Broj žrtava radnika hitne pomoći bio je također velik. Tadašnji gradonačelnik New Yorka Rudolph Giulani odigrao je vrlo važnu ulogu u događaju zbog čega je 2001.godine bio proglašen osobom godine Time magazina. U to vrijeme bio je popularniji od predsjednika Georgea Busha.
Javnost SAD-a je snažno reagirala na napade. Jedna od reakcija bilo je povećanje patriotizma i viorenje zastava koje se nije vidjelo od Drugog svjetskog rata. Također je došlo i do ogromnog poštovanja, suosjećaja i divljenja prema New Yorku i Njujorčanima.
Neki su kritizirali ovu reakciju naglašavajući da nisu svi koji su poginuli bili Njujorčani (npr. putnici u zrakoplovu). Ipak, New York je očigledno podnio najteži udarac napada i snosit će još dugo godina posljedice toga dana. Donacije krvi bile su nerazmjerno velike u tjednima nakon 11. rujna. Prema izvještaju tjednika američkog medicinskog udruženja koji je objavljen 7.svibnja 2001. donacije krvi u tjednima nakon napada 11.rujna 2001 bile su znatno veće nego u istim tjednima prošle 2000.godine, čak od 2,5 do 3 puta.
Napad je postao povod za brojne teorije zavjere, a neki i danas misle da su ga organizirali sami Amerikanci. Stanovnici tradicionalno komemoriraju godišnjicu napada čitajući imena poginulih i odajući im počast. Održava se i šest minuta šutnje. Četiri od njih simboliziraju točna vremena kad su četiri oteta zrakoplova udarila u Blizance, Pentagon i na polje u Pennsylvaniji, a preostala dva predstavljaju trenutke kad su se urušili sjeverni i južni toranj WTC-a.
Spašavanje i oporavak od napada trajali su mjesecima. Trebalo je nekoliko tjedana da bi se samo ugasili požari koji su još gorjeli u ruševinama, a sanacija je trajala sve do svibnja 2002.godine. Utemeljeni su mnogi fondovi u svrhu financijske pomoći obiteljima žrtvama kao i preživjelima u napadu.