ROĐEN SVESTRANI HRVATSKI FRANJEVAC I PREVODITELJ: Matija Petar Katančić prvi preveo Sveto pismo na hrvatski jezik

Arhiva portala Povijest.hr

Svestrani hrvatski franjevac – pjesnik, estetičar, književni teoretičar, prevoditelj, leksikograf, arheolog, kartograf, povjesničar, geograf i numizmatičar – Matija Petar Katančić rodio se 12. kolovoza 1750. u Valpovu. Školovao se u Pečuhu, Budimu, Baji, Segedinu i Osijeku. U Baču u Bačkoj završio je franjevački novicijat i primio ime Petar, a za svećenika je zaređen 1775. godine, piše portal Povijest.hr.

Nakon studija radi kao profesor u Osijeku, Zagrebu i Pešti, gdje je bio i kustos Sveučilišne biblioteke. Godine 1800. prisilno je umirovljen. Potom je, kao izopćenik, živio u franjevačkom samostanu u Budimu.

Svoju erudiciju Katančić je iskazivao u mnogobrojnim znanstvenim disciplinama. Ispitivao je etnički karakter naroda na Balkanu (Filološko istraživanje o pradavnoj domovini Hrvata), istraživao je domaće starine, geografiju hrvatskih krajeva u rimsko doba, geografiju staroga vijeka, stari jezik Panonaca (Ogled filologije i geografije Panonaca). Pisao je i o numizmatici (Osnove numizmatike). Smatra se začetnikom moderne hrvatske arheologije, autor je prve arheološke rasprave u Hrvatskoj, Rasprava o miljokazu, u kojoj opisuje rimski miljokaz pronađen kod Osijeka.

Katančić je i prvi prevoditelj Svetoga pisma na hrvatski jezik tiskanog u cijelosti (1831.).

Pjesnički opus nije mu velik, a ističe se zbirka Jesenski plodovi koja je napisana pod utjecajem klasicističkog pjesništva po ugledu na Horacija. U rukopisu mu je ostao hrvatsko-latinski (Pravoslovnik) i latinsko-hrvatski (Etymologicon Illyricum) rječnik te opsežna autobiografija, za koju se danas ne zna gdje se nalazi.



Matija Petar Katančić umro je 1825. u Budimu.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI