Prvi sveslavenski kongres u Pragu (1848.)

Za predsjednika Sveslavenskog kongresa izabran je Čeh František Palacký, a za potpredsjednika Stanko Vraz.

Prvi sveslavenski kongres započeo je drugog lipnja 1848. godine u Pragu. Na kongresu su bili zastupljeni delegati svih slavenskih naroda osim Rusa, koji nisu poslali službenu delegaciju, iako su neki pojedinci došli neslužbeno. Naime, službena politika Ruskog Carstva bila je nesklona ideji panslavizma, ali ju je kasnije pokušala iskoristiti za svoje ciljeve.

Hrvatsko izaslanstvo činili su Franjo Tkalac, Andrija Torkvat Brlić, Dragojlo Kušlan, Vatroslav Lisinski, Mato Topalović i Maksimilijan Prica. Najzastupljeniji na Kongresu bili su Česi i Slovaci. Za predsjednika Sveslavenskog kongresa izabran je František Palacký, češkog podrijetla, a potpredsjednik je bio Stanko Vraz (Slovenac aktivan u ilirskom pokretu).

Ciljevi panslavista kretali su se u rasponu od stvaranja homogene slavenske države do labave konfederacije ili samo kulturne razmjene. Pitanje granica zamišljene slavenske države, s Rusijom ili bez nje, izazvalo je brojne žestoke rasprave. Također, na vidjelo su izašle brojne suprotnosti između slavenskih naroda (češko-poljske, rusko-poljske, srpsko-bugarske i sl.), tako da je on u idejnom smislu o jedinstvu Slavena bio potpuno promašen.

Sveslavenski kongres naglo je prekinut izbijanjem revolucije u Pragu te približavanjem habsburške vojske pod vodstvom feldmaršala kneza Windischgrätza. Kongres je tek uspio izdati priopćenje u kojem traži pravo naroda na samoodređenje i osuđuje ugnjetavanje slavenskih naroda u Poljskoj, Pruskoj, Turskoj i Madžarskoj.



piše: Dražen Krajcar

Facebook Comments

Loading...
DIJELI