Johannova novostvorena kneževina Hohenzollern-Sigmaringen obuhvaća je površinu od oko 90.000 hektara i bila je razmjerno malena u usporedbi s posjedima druge grane obitelji Hohenzollern.
Dana 17. kolovoza 1578. godine rođen je Johann von Hohenzollern-Sigmaringen, prvi princ od Hohenzollern-Sigmaringena. Rodio se kao grof, a titulu kneza tj. princa Svetog Rimskog Carstva (njem. Reichsfürst, lat. princeps Sancti Romani Imperii) dobio je 1623. godine. Posjedovao je dvorac Sigmaringen (njem. Schloss Sigmaringen) u južnoj Njemačkoj, kao i znatne okolne teritorije. Grad i dvorac Sigmaringen nalazi se na rijeci Dunavu, otprilike osamdeset kilometara južno od Stuttgarta (današnji Baden-Württemberg). Dvorac Hohenzollern, po kojem su naziv dobili svi pripadnici dinastije, smješten je samo oko trideset kilometara sjeverozapadno od Sigmaringena.
Johannova novostvorena kneževina Hohenzollern-Sigmaringen obuhvaća je površinu od oko 90.000 hektara i bila je razmjerno malena u usporedbi s posjedima druge grane obitelji Hohenzollern, one u Brandenburgu i Pruskoj (ta je grana 1701. godine dobila čak i kraljevsku titulu). Za razliku od pruskih Hohenzollerna, koji su prihvatili protestantsku vjeroispovijest, pripadnici grane Hohenzollern-Sigmaringen ostali su trajno katolicima.
Tijekom Tridesetogodišnjeg rata bio je knez Johann na strani Habsburgovaca tj. na katoličkoj strani, tako da su protivničke švedske protestantske snage u jednom trenutku čak i osvojile Sigmaringen, pri čemu je dvorac oštećen. Johann je kasnije obnovio svoj dvorac, koji je do danas ostao najvećim dvorcem toga tipa u dolini Dunava na području Njemačke.
Jedan od Johannovih potomaka, Karl von Hohenzollern-Sigmaringen, izabran je u 19. stoljeću za kralja Rumunjske, čime je ta dinastija doživjela svoj novi uspon.