(VIDEO) Na današnji dan rođen je Alojzije Stepinac: Bio je ranjen i zatočen te do smrti osuđen na KUĆNI PRITVOR!

Na današnji dan, 8. svibnja 1898. u Brezariću pokraj Krašića rodio se hrvatski blaženik, kardinal i zagrebački nadbiskup Alojzije Viktor Stepinac. Djetinjstvo je proveo u rodnom mjestu. Za vrijeme Prvoga svjetskog rata sudjelovao je u borbama na talijanskom frontu gdje je bio ranjen i proveo u zarobljeništvu pet mjeseci; potom je bio i na solunskom bojištu. Iz rata se vratio kući s činom potporučnika.

Nakon studija u Rimu, zaređen je za svećenika 1930. godine. Na njegov prijedlog osnovan je Caritas Zagrebačke nadbiskupije, kojem je bio na čelu. Imenovan je nadbiskupom koadjutorom 1934. godine. Iste godine zaređen je za biskupa.

Postao je zagrebački nadbiskup 1937. godine. Kao žarki i neumorni propovjednik Božje riječi pohađao je svoju prostranu nadbiskupiju promičući pokret Katoličke akcije, Caritas i pobožnost prema Djevici Mariji. Utemeljio je brojne nove župe i organizirao proslavu 1300. obljetnice evangelizacije hrvatskog naroda.

Nakon dolaska komunista na vlast, odbio je odvajanje Katoličke Crkve u Hrvatskoj od Vatikana. U namještenom (montiranom) sudskom postupku osuđen je na 16 godina zatvora i prisilnog rada. Pet godina proveo je u zatvoru u Lepoglavi, a od kraja 1951. do svoje smrti 10. veljače 1960. godine u kućnom pritvoru u Krašiću. Papa Pio XII. imenovao ga je kardinalom 1952. godine.



Umro je na glasu svetosti primivši svete sakramente. Vijest o njegovoj smrti objavljena je na naslovnicama dnevnih novina širom svijeta, a misa zadušnica služila se i u Rimu, Montrealu, New Yorku, Chicagu, Rio de Janeiru i drugim svjetskim gradovima. Pokopan je u kripti zagrebačke katedrale uz prisutnost mnoštvo vjernika.

Za vrijeme Drugog svjetskog rata pomagao je progonjene i patnike, zbrinuo je 500 prognanih slovenskih svećenika te veliki broj bolesne i gladne djece. Prosvjedovao je protiv progona Židova i Srba i provedbe rasnih zakona, te je spasio brojne Židove i Srbe. U govoru ispred zagrebačke katedrale 31. listopada 1943. osudio je svaku diskriminaciju, rasnu, nacionalnu i vjersku, zatvaranje i ubijanje nevinih, otimanje i palež imovine i mirnih sela.

Povijesna je činjenica da je blaženi kardinal Alojzije Stepinac bio kritičar i ustaškog i komunističkog režima. No, malo je poznato da je Stepinac u svojim propovijedima otvoreno i oštro kritizirao masone, suprotstavljao im se i prokazivao njihove članove. Masoneriju je smatrao i nazivao “vječnim neprijateljem Katoličke crkve i hrvatskog naroda.” U svom dnevniku 1934. godine je napisao:

“U Jugoslaviji vlada danas masonerija. Nažalost i u srcu hrvatskog naroda u Zagrebu ugnijezdila se ta paklena družba, leglo nemorala, korupcije i svakog nepoštenja, zakleti neprijatelji crkve katoličke, pa prema tome i hrvatskog naroda. Bez znanja i odobrenja masonerije ne može nitko doći na položaj. Nije šala uhvatiti se s njom u koštac, a ipak se mora u interesu crkve, naroda hrvatskog i same države Jugoslavije, ako misli dalje egzistirati. Jer ovo nasilje koje danas vlada, podržava masonerija…”, napisao je Stepinac u svom dnevniku 30. svibnja 1934.

Za njega je Kraljevina Jugoslavija bila poredak koji daje svoju zaštitu masonima, ali još gori sustav je smatrao Austo-Ugarskom Monarhijom. Stepinac je tumačio državne službe i ostale državne institucije manjim masonskim ložama te je s nasljednikom austro-ugarskog prijestolja Franz Ferdinandom pokušavao iskorijeniti “masonski duh” u Beču.

Papa Ivan Pavao II. proglasio ga je blaženim 3. listopada 1998. godine u Mariji Bistrici. U tijeku je proces njegove kanonizacije.

 

Facebook Comments

loading...
Loading...
DIJELI