Mir između Osmanlija i Habsburške Monarhije u Svištovu (1791.)

Granice dogovorene Svištovskim mirom dobile su veliku povijesnu važnost jer su se odrazile i na današnje granice između Republike Hrvatske i Republike Bosne i Hercegovine.

Svištovski mir između Osmanskog Carstva i Habsburške Monarhije potpisan je 4. kolovoza 1791. godine. Naziv je dobio prema gradu Svištovu, u kojem je zaključen, a koji se nalazi na području današnje Bugarske. Svištov je smješten na južnoj obali Dunava, dok sjeverna obala te rijeke na istom mjestu pripada današnjoj Rumunjskoj.

Svištovskim mirom okončan je Habsburško – osmanski rat, koji se vodio od 1787. do 1791. godine, velikim dijelom usporedno s Rusko osmansim ratom koji je protiv Osmanskog Carstva vodila ruska carica Katarina Velika. Prema odredbama Svištovskog mira Habsburškoj Monarhiji pridodana su neka granična područja koja su ranije pripadala Osmanskom Carstvu. Primjerice, time su se unutar granica Habsburške Monarhije našla mjesta Cetin, Drežnik, Lapac i Srb, kao i pojas zemljišta pokraj Plitvičkih jezera. Granice dobivene na taj način dobile su veliku povijesnu važnost jer su se odrazile i na današnje granice između Republike Hrvatske i Republike Bosne i Hercegovine.

Osim navedenoga, Habsburška Monarhija dobila je tim mirom i područje grada Oršave na Dunavu, na teritoriju današnje Rumunjske i u neposrednoj blizini granice sa Srbijom. Sve u svemu, radilo se o malim teritorijalnim dobicima, tako da Habsburška Monarhija nije u potpunosti iskoristila svoje vojne uspjehe. Na takva je popuštanje bila prisiljena, između ostaloga, zbog toga što je u međuvremenu izbila Francuska revolucije pa se austrijska vojna sila morala spremati za angažman na suprotnom dijelu Europe.

Original možete pronaći na povijest.hr



Facebook Comments

Loading...
DIJELI