Najimpresivniji čin bio je na kraju krunidbe, kad je nova vladarica morala u punoj kraljevskoj opremi odjahati na brdo zasuto od zemlje i zamahnuti mačem na sve četiri strane svijeta.
Svečana krunidba Marije Terezije za vladara Hrvatsko-Ugarskog kraljevstva održana je 1741. godine. Budući da se smatralo da žene nisu prikladne da vladaju Ugarskom, Marija Terezija je jednostavno uzela mušku titulu kralja. Nekoliko mjeseci prije krunidbe provela je uvježbavajući konjaničke vještine potrebne za tu krunidbu. Svečanost je održana u crkvi sv. Martina u Bratislavi. To je bilo tradicionalno mjesto krunidbe ugarskih i hrvatskih kraljeva, još od vremena kad su Osmanlije zauzeli Stolni Biograd (mađ. Székesfehérvár), koji je bio mjesto krunidbe još u srednjem vijeku.
Postojao je posebni ceremonijal krunidbe gdje je izvanredno važna bila Sveta kruna, koja je objedinjavala ugarsku i hrvatsku kraljevsku vlast. Marije Terezija prvo je morala položiti kraljevsku prisegu. Zatim je morala leći ničice pred oltar, a potom je bila pomazana. Zatim joj je dan kraljevski mač, kojim je morala tri puta zamahnuti. Nadbiskup Ostrogona (primas Ugarske) zatim joj je stavio Svetu krunu na glavu, dodao žezlo i kraljevsku jabuku. Najimpresivniji čin bio je na kraju krunidbe, kad je novi vladar morao u punoj kraljevskoj opremi odjahati konjem na brdo načinjeno od zemlje donesene iz svih dijelova Kraljevstva. Na vrhu brda novi je kralj zamahnuo mačem na sve četiri strane svijeta i zakleo se da će štititi kraljevstvo i podanike.
Original možete pronaći na povijest.hr