Sulejman Veličanstveni osvojivši velike dijelove Hrvatske i Ugarske do sredine 16. stoljeća, odlučio je sagraditi most 1566. godine preko rijeke Drave u Osijeku da lakše prelazi iz Hrvatske u Ugarsku.
Izgrađeni drveni most bio je graditeljsko čudo tog vremena. Bio je dug oko sedam kilometara i sagrađen u petnaestak dana. Iako ne možemo potvrditi, navodno ga je gradilo 25.000 vojnika i građana.
Gradnja mosta započela je na oba kraja – s jedne strane krenuo je požeški sandžakbeg, a s druge pečuški. Dovršili su ga 19.7.1566. godine, na današnji dan. Uskoro nakon toga, Sulejman je krenuo u svoj pohod na Beč kada je došlo do slave bitke na Sigetu u kojoj je Sulejman umro, a Nikola IV. Zrinski poginuo u boju.
Most Sulejmana Veličanstvenog bio je širok čak šest metara, što je bila dovoljna širina da dvije kočije mogu proći jedna pokraj druge, a na svakoj je strani postojao i put za pješake.
Ovaj je most zapravo ležao na drvenim daskama koje su položene na učvršćene čamce, a kopneni dijelovi mosta ležali su u močvari. Unatoč tome, most je imao odličnu statiku te se u čitavoj Europi nazivao Slavni osječki most.
Osijek je od ovog mosta prilično profitirao jer je zbog ostvarivanja trgovačkih veza postao slavonsko trgovačkog središte. Nakon što je Nikola VII. Zrinski 1664. spalio most, proglašen je Vitezom zlatnog runa.
Most je obnovljen iste godine i postojao je dvadesetak godine. Kad su Osmanlije doznali da Habsburgovci namjeravaju preuzeti Osijek i spaliti most, rastavili su tako što su otkačili lađe na kojima je ležao. Drava je odnijela lađe, a habsburška vojska spalila je neke građevine u blizini mosta. Most je izgorio do kraja 1686. u sljedećem napadu na Osmanlije.