Gottfried W. Leibniz povezuje kekse i integralni račun (1646.)

Na matematičkom području Leibniz je ostao osobito poznat po diferencijalnom i integralnom računu.

Dana prvog srpnja 1646. godine rođen je Gottfried Wilhelm Leibniz, znameniti njemački filozof i znanstvenik. Rodio se u gradu Leipzigu u Izbornoj Kneževini Saskoj, u vrijeme kad je u Njemačkoj pri kraju bio krvavi Tridesetogodišnji rat (1618. – 1648.). Leibnizov otac bio je profesor na Sveučilištu u Leipzigu, a od njega je Gottfried Wilhelm naslijedio bogatu privatnu knjižnicu. Obitelj je bila slavenskog podrijetla, što je Leibniz često isticao.

Bio je vrlo talentiran za jezike što mu je odmalena omogućavalo čitanje brojnih djela u originalu. Imao je samo 20 godina kad je objavio “Dissertatio de arte combinatoria”. Najprije se bavio pravom i postao savjetnik Vrhovnog suda elektorata u Mainzu. Revidirao je pravni zakonik i bavio se pravnim problemima u izboru poljskog kralja. Postao je slavan kao pravnik i filozof, ali neshvaćen i često ismijavan. Kad je francuski kralj Luj XIV. postao prijetnja Njemačkoj, Leibnitz je otišao na njegov dvor u diplomatsku misiju.

Dok je boravio u Parizu, upoznao je nizozemskog matematičara i fizičara Huigensa, koji mu je otkrio nov svijet znanosti. Oduševio se matematikom i smatrao ju je osnovom svih znanosti. Njegova najveća djela, zbog kojih spada u grupu najvećih matematičara, nazivaju se “De geometria recondita et analysi indivisibilium atque infinitrum” i “Acta eroditorum”. U tim se raspravama prvi put u povijesti spominju integralni i diferencijalni račun. 

Nakon uspjeha u prirodoslovlju stupio je u službu vojvode Johanna Friedricha i 40 godina bavio se poviješću. Napisao je brojna djela i svojim radom postavio temelje moderne povijesne znanosti. Treba mu priznati da se trudio pomiriti luterane i katolike. Leibnitz je rođen kao luteran, ali je imao mnogo šire poglede i stremio je panteizmu. Što se tiče filozofije, smatrao je da se svijet sastoji od monada, koje su jednostavne, nedjeljive i neprostorne. Tvar i duh su jedno te isto, odnosno tvar je zapravo duh. Smatrao je da je ovaj svijet najbolji od svih mogućih svjetova. 

U njegovom životopisu ostale su dvije velike mrlje. Naime, Luja XIV. nagovarao je da napadne Egipat i otjera “nevjernike” te sekrajnje nekorektno se ponio nakon smrti velikog filozofa Spinoze. Preuzeo je brojna njegova razmatranja i uklopio ih u rasprave kao svoje. 

Za popularnu je kulturu zanimljivo da su po Leibnizu dobili ime Leibniz keksi, koje već više od 100 godina proizvodi kompanija Bahlsen. Razlog za imenovanje tog slatkiša po Leibnizu leži u činjenici da je Gottfried Wilhelm Leibniz bio dugogodišnji stanovnik grada Hannovera, u kojem kompanija Bahlsen ima sjedište. Sveučilište u Hannoveru nosi danas naziv po Leibnizu (njem. Gottfried Wilhelm Leibniz Universität Hannover).

Piše: Marsela Alić

Original možete pronaći na povijest.hr

Facebook Comments

Loading...
DIJELI