Bitka kod Kranona (322. pr. Kr.)

Nakon smrti Aleksandra Velikog Atena se ustala protiv makedonske vlasti u Grčkoj. Uskoro je Atena našla saveznike i krenula u borbu protiv Makedonaca. U početku su Atenjani imali dosta uspjeha. Makedonci su poraženi kod Plateje u Beociji, a makedonski regent Antipater je zarobljen u gradu Lamiji. Potom je makedonski vojskovođa Krateros krenuo u bitku na ravnici kod Kranona. Makedonska je vojska imala od 34.000 do 48.000 vojnika i bila brojčano nadmoćnija nad Grcima, kojih je bilo od 25.000 do 28.000. Bitka kod Kranona održala se 5. rujna 322. pr. Kr. između atenske vojske i Etoljana s jedne strane te Makedonaca i Beoćana s druge strane. Ishod ove bitke bio je odlučujuć za ishod Lamijskog rata. 

Realno gledano, bitka je završila neriješeno i nije označila kraj Lamijskog rata, nego je grčki poraz ubrzao raspad savezništva. Pored toga, Atenjani su imali manje resursa, pa su prvi zatražili sklapanje mira. Nakon što je makedonska flota potpuno porazila grčku flotu u Bitki kod Amorgosa, vođe ustanka su obješeni ili su počinili samoubojstvo. Bili su to govornik Hipereid i političar Demosten. Atena je morala prihvatiti oligarhiju i zaboraviti na demokraciju, a Makedonci su postavili promakedonske političare na vlast. Atena nije izgubila samo samostalnost nego i kontrolu nad morem. Konačna posljedica Bitke kod Kranona je gubitak samostalnosti grčkih državica. 

Piše: Marsela Alić

Original možete pronaći na povijest.hr

Facebook Comments



Loading...
DIJELI