Hitler je svečano ušao na stadion uz zvukove himne Deutschland Über Alles, nakon koje je odsvirana nacistička himna Horst Wessel Lied.
Njemački Führer Adolf Hitler svečano je otvorio Olimpijske igre u Berlinu 1. kolovoza 1936. godine. Bile su to 11. ljetne Olimpijske igre u modernoj povijesti. Nacistička je Njemačka uložila mnogo novca u izgradnju brojnih stadiona i u uređenje Berlina, jer je željela ekstravagancijom nadmašiti prethodne Olimpijske igre održane u američkom Los Angelesu četiri godine ranije. Za organizaciju igara bio je zadužen nacistički aristokrat Hans von Tschammer, koji je imao impozantnu titulu Reichssportführera (hrv. Sportski vođa Reicha).
Na igrama u Berlinu uvedene su značajne novosti. Kao prvo, to su bile prve Olimpijske igre s direktnim televizijskim prijenosom. Druga velika novost bila je ceremonija prenošenja olimpijske vatre iz Grčke štafetom do Berlina. Taj običaj uveden je upravo na tim igrama i zadržao se sve do danas.
Otvorenje je održano na veličanstvenom novoizgrađenom Olimpijskom stadionu u Berlinu s oko 100.000 sjedišta (koristi se još i danas). Hitler je svečano ušao na stadion uz zvukove himne Deutschland Über Alles, nakon koje je odsvirana nacistička himna Horst Wessel Lied (danas zakonom zabranjena u Njemačkoj). Tada je stadionom promarširalo 49 reprezentacija svjetskih država, abecednim poretkom. Pred Hitlerom su njemački i austrijski sportaši digli ruke u nacistički pozdrav.
Zanimljivo je da su to učinili i Francuzi, dok Amerikanci i Britanci nisu dizali ruke. Slavni njemački zračni brod Hindenburg lebdio je nisko nad stadionom noseći olimpijsku zastavu. Ukupno su na igrama sudjelovala 3.963 sportaša i sportašice. Igre su trajale dva tjedna, a najviše medalja osvojila je Njemačka (33 zlatne, 26 srebrnih i 30 brončanih). Drugi su po uspjehu bili sportaši SAD-a osvojivši 24 zlata, 20 srebra i 12 bronci. Kraljevina Jugoslavija osvojila je samo jednu medalju: srebro Slovenca Leona Štukelja iz gimnastike. Na igrama je briljirao crnoputi američki atletičar Jesse Owens, koji je osvojio četiri zlatne medalje, podvig koji je ostao nenadmašen 48 godina.
Od zanimljivosti navest ćemo nastup atletičara Koreje koji su bili prisiljeni nastupati pod japaniziranim imenima i pod zastavom Japana države koja je prisilno anektirala njihovu zemlju 1910. godine. Tako su dvojica Korejskih maratonaca osvojili medalje, ali za – Japan.